Taua Fa’amatalaga Fa’ainisinia ma le Saogalemu: Ole tusi fa’aa’oa’oga lea e teu fa’amaumauga, ae le o se fa’atatauga fa’atatau, mamanu faufale, po’o se tusi lesona. Fuafuaga, lagolago faʻataʻitaʻiga ma ata na faʻafeiloaʻi mai le uluaʻi anotusi e aunoa ma se faʻamaoniga faʻapolofesa poʻo ni fetuunaiga i tulafono o aso nei. O le gafatia, faʻamautu, uta, meafaitino, sooga ma faʻavae mo se mea faʻapitoa e tatau ona fuafuaina e se inisinia faʻapitoa faʻamaonia e faʻavae i luga o tulaga faʻamaonia, faʻamatalaga geotechnical ma le tulaga moni o le fausaga. O faʻataʻitaʻiga e aʻoaʻoina ma e le faʻatusalia galuega faʻamaonia a Savo Kusić.

Fuafuaga fa’atatau ma le fa’atulagaina o fausaga lagolago e le’o se vaega o le ofo fa’alaua’itele fou a le kamupani. Ole taulaiga o lo’o iai nei e aofia ai fa’amalama laupapa, faamalama fafie-alumi ma faitotoa masani. Mo se faʻamalama faʻamalama poʻo se faitotoa faʻapitoa, e mafai ona e lafoina se talosaga mo upusii.

Fa’atulagaina ma le vaevaega o le va’a

Elemene lagolago: mautu totonu ma fafo

O elemene va’ava’a e:

U’a faigofie e mafai ona fa’aosoina na’o malosi fa’amalosi po’o malosi fa’amalosi e fetaui lelei le laina o osofa’iga ma le axis o le to’a. O lona uiga o la’au i nonoa e nonoa i sooga e leai se fete’ena’i, ma e osofa’ia e malosiaga mai fafo ia nonoa. O lagolago e aofia ai na’o la’au faigofie e ta’ua o ta’avale.

O laau e tete’e i le punou - fa’alava - e mafai ona tu’uina atu ’au uma e lua o la’ua osofa’iga e fetaui lelei ma le axis o le to’oto’o, ma ’au o lo’o fa’afesaga’i laina osofa’iga e tutusa ma le axis o le to’oto’o po’o le fa’asaga i ai. E maua e fa’alava ni malosi masani, malosi fa’asaga, taimi punou ma, i le tulaga ua tu’uina atu, taimi fa’atosina. O i latou o lo’o iai nonoa e mafai ona nonoa i fa’amau po’o ni tulimanu malo.

_ Lagolago ma pipii_ taofia le lagolago mai le aga’i atu i nofoaga mau i totonu o le vaalele po’o le vateatea. O lagolago ta’itasi e mafai ona tu’uina atu se malosi i se itu fa’apitoa e ui atu i le node o lo’o taofia. Afai e na’o le tasi le lagolago i le node o lo’o lagolagoina - lagolago - ua ta’ua o le movable bearing o le lagolago avanoa. Afai e lagolagoina le pona i lagolago e lua, e ta’ua o le moega le mafaagaeetia o se lagolago mafolafola, po o le moega o laina va’a. O le moega fa’amau o le lagolago fa’apitonu’u e mana’omia ni lagolago se tolu.

So’o se pine o se to’oto’o e mafai ona fa’aosoina se taimi fa’apipi’i o lo’o taoto i se va’alele. I le tele o tulaga, e fesoʻotaʻi le faʻamaufaʻailoga e le mafaagaeetia i le pipii, ina ia i ai i le tulaga o se lagolago mafolafola e lua lagolago ma le tasi faʻapipiʻi, ma i le tulaga o se lagolago avanoa e tolu lagolago ma tolu faʻamau. E mafai ona tupu gaioiga ma felafolafoa’iga o se lapopo’a i nofoaga o le lagolago ma le pine.

O le numera manaʻomia o elemene mo le mautu o le lagolago e maua mai i tulaga mo le faʻamautuina i totonu ma fafo. O le lagolago e _maumau i totonu - pe a mautinoa le tulaga vaeluaga o pona o le lagolago e lava le aofaʻi o laʻau ina ia mafai ona suia pe a suia le umi o nisi poʻo uma. O se lagolago mafolafola mautu i totonu e ta’ua o le rigid plate. O le lagolago e i fafo pe faʻamautu atoa pe a oʻo i le vaeluaga o le tulaga o nodes ma o latou tulaga e tusa ai ma tulaga faʻamautu o le vaalele, poʻo le avanoa e mafai ona suia naʻo le tele o suiga i le umi o laʻau, le gaioiga o lagolago poʻo le taamilosaga o le pipii.

puipui mafolafola

Ole la’ititi la’ititi ole la’au e mana’omia mo le mautu i totonu ma le la’ititi la’ititi ole la’au ma lagolago e mana’omia mo le mautu i fafo o se fa’alava ma s u’a, a lagolago ma k nodes o le:

s =2k -3

s + a =2k, (3 a)

O le tulaga muamua e ausia pe a fai le lagolago e amata mai i le tasi tootoo e ala i le faʻafesoʻotaʻi isi pona i ni laʻau e lua taʻitasi, lea e le tatau ai ona taʻoto i luga o le laina saʻo tutusa ia laʻau e faʻapipiʻi i ai le tasi pona.

Fa’amau fa’atasi ma s1 laau faigofie, _s2o la’au e tete’e i le punou, e ma’a’a tulimanu, a1 lagolago, a2 pine ma k nodes o lo’o i totonu, po’o fafo mautu pe a:

s1+ s2+ e 2k -3

s1+ s2+ e + a1+ a2 ≥2k, (a=a1+ a2≥3)

Alava mafolafola ma faanumera pona, la’au ma mea fa’amalo

Sl.1

E mafai ona suitulaga ta’itasi mautu i se tootoo faigofie. Afai i totonu o le tasi pona i la’au o lo’o feso’ota’i mau le tasi i le isi, o le aofa’i o tulimanu malo i totonu o lena pona o le i-1. Pe a faitau fa’alava o la’au (consoles) e pei o la’au, e tatau ona faitauina pito e leai se totogi o ni nodes. O le puipui i le fig.1ma s1=9, s2=7, e=5(faailoga i le ata) ma k=12i totonu e mautu. Pe a malō tulimanu4ma5se’i o tatou suia i sooga ma fasi laau faigofie, lea ua faailogaina i laina motusia i le ata, ona s1=11, s2=7, e=3, ae o le numera o nodes e tumau pea e le suia.

E lua fa’avaa lagolago ma le numera o lagolago, tulimanu ma pona o lo’o fa’aalia

Sl.2ma i2e

Afai i totonu o le lagolago e tasi ma le numera maualalo manaʻomia o lagolago, o laʻau taʻitasi poʻo ni faʻamaʻa malosi e suitulaga i lagolago poʻo faʻamau, o le lagolago e leiloa lona mautu totonu, fig.2a, b. Mo ia lagolago o lo’o i ai isi avanoa pe fa’apefea ona su’eina le mautu. Afai o le p o le numera o papatusi malo o le lagolago e aunoa ma le mautu i totonu, ae e tatau ona maitauina o se tootoo faigofie e tasi poʻo se tootoo e teteʻe i le punou e fetaui ma tulaga o le mautu i totonu ma e mafai ona malamalama o se ipu malo, ma afai z o le numera o fesoʻotaʻiga i sooga, o le mautu fafo e manaʻomia ai: a + z ≥3p_. Ole numera o gaioiga fa’avaitaimi ile sooga o lo’o fa’apipi’i ai le ipu (fig.3,4,5) o le z=2(_ma-_1).

Fa’ata’ita’iga o le mautu i totonu ma fafo o fa’avaa tele

Sl.3ma4, ta’itasi

Fa’avaa lagolago ma so’oga, lagolago ma fa’ailoga tali

Sl.5

O le faavaa i le fig.6e ono fa’aono fa’atete’e le mautu. Afai o faʻamaufaʻailoga, e leai se aʻafiaga i le maualuga o le le mautonu, e faitaulia o ni tootoo, e tatau foi ona amanaʻia le faʻaogaina o tulimanu o loʻo faʻapipiʻi ai i le faiga ma o pito saoloto o faʻamau e tatau ona faitauina o ni nodes (s=7, e=6, a=9, k=8). Mo nei ituaiga o lagolago, o le tulaga talafeagai o tulaga mo le suʻeina o totonu ma fafo mautu o le:

3_s_ ≥3k-3;3s+a ≥3k, (a≥3).

I le taimi lava e tasi, o pasi e le tatau ona faitauina o ni laau. E masani lava, i ia tulaga, o le auala sili ona vave e maua ai se faaiuga e uiga i le maualuga o le le mautonu o le lagolago e ala i le tipiina o laʻau poʻo le le aofia ai o le aofaʻi faʻapitoa seia oʻo ina tumau pea le lagolago mautinoa. Faatasi ai ma vaega e tolu o loʻo faʻaalia i le fig.7tolu aofa’i fa’amau (malosi masani, malosi fa’asaga, taimi punou) e le aofia.

Afai i le tasi n0-taimi fa’amauina fa’amauina mafolafola lattice uma la’au o lo’o i nodes o lo’o feso’ota’i ma’a’a, o le tikeri o le fa’amautu fa’aletonu e

n = n0+2s – k.

Faavaa tele fanua ma sooga malō ma lagolago pipii

Fig. 6

Faavaa fogafale lua ma tulimanu malo ma lagolago

Sl.7

Lagolago fa’apitonu’u

Ole numera la’ititi ole lagolago mo fa’afanua fa’afanua ole a=6. O aiaiga nei e fa’atatau ile mautu totonu ma fafo:

s ≥3k -6; s + a ≥3k, (a≥6).

O le tulaga mo le mautu i totonu e ausia pe a amata mai i le tasi ipu tafatolu, o isi nodes i le avanoa e nonoa i taʻi tolu taʻitasi, e le tatau ona taoto i le tasi vaalele. I lenei auala, ua faia ai se spatial grid of the first kind, o lona uiga e aofia ai i taimi uma ia le itiiti ifo ma le tasi le pona e na o le tolu laau e nonoa, ma o loʻo tumau pea lenei uiga e tusa lava pe aveese lena node ma laʻau tutusa.

E le gata i lea, e mafai ona fausia fa’afanua fa’afanua e ala i le fa’afeso’ota’i o papatusi tafatolu i se auala e fa’afeso’ota’i ai le lua ma le lua papatusi i ni la’au e ono, lea e fa’afeso’ota’i ai pona ta’itasi i papa e soso’o ma ta’i lua. O le feso’ota’iga o papatusi e lua po’o ni fa’afanoga fa’apitonu’u e lua i totonu e mafai ona iloa e ala i le tasi so’oga ma tolu la’au e le ui atu i lena so’oga. Mulimuli ane, e mafai ona fa’afeso’ota’i ni papatusi tafatolu e tolu12o laau ma lena ma po4tootoo i le va o ipu taitasi. Mo totonu, po’o le mautu i fafo o lagolago fa’apitonu’u lea o lo’o fusifusia uma la’au i le punou ma mimilo, e tatau ona fa’amalieina tulaga.

6s ≥6(k-1);6s + a ≥6k

O le mea lea, o le ave taavale i le fig.8o24taimi e le mautinoa, lea, e pei o le taimi muamua, e mafai ona faʻamaonia sili ona faigofie pe a tipi faʻalava faʻalava ma o le auala lea e ono le iloa e le aofia i tipi taʻitasi (1malosi masani,2malosi felavasai,2 mpunou oment ma1taimi toso). Afai tatou te aveese f so’oga e ala i le fa’aofiina o so’oga i la’au po’o latou feso’ota’iga, o tulaga fa’amautu e:

6s – f ≥6(k-1);6s – f + a ≥6k.

Faavaa fa’avanoa ma la’au ma lagolago i itu e tolu

Sl. 8

Uta ma tali: galuega statics

I le tulaga o lagolago mafolafola, o malosiaga i fafo e tatau ona taoto i le vaalele o le lagolago, i le tulaga o lagolago avanoa, e mafai ona latou maua se tulaga faʻapitoa. I trusses, e manatu o le uta e osofaʻi i nodes.

O malosi malosi e mafua ai tete’e o elemene i fafo, tali o lagolago C i lagolago ma taimi pine E i pine. O teteega o elemene i totonu o le lagolago - o malosiaga fa’alava - o: malosi axial S i la’au faigofie; i tootoo e tetee i le punou ma le mimilo malosi masani po o le umi N, taimi punou M, taimi mimilo po o taimi torsional T ma malosiaga transverse Q. O le tetee o elemene e mafai foi ona mafua ai suiga i le vevela ma le tatalaina o lagolago.

Dimensioning o elemene taʻitoʻatasi ma le fuafuaina o voltage o loʻo faʻaalia i totonu ia i latou o le galuega o le Faʻasagaga Mea. Pe a faʻamoemoeina tau faʻamau, o mea faʻaaogaina e taua i le tulaga e faalagolago i ai le uta tumau. O isi meatotino o le meafaitino e naʻo le amanaʻia pe a oʻo mai i le aʻafiaga o le lagolago lagolago poʻo suiga o le vevela (faʻaitiitia, tafe) poʻo le taimi e manaʻomia ai le fuafuaina o deformations. I se tulaga lautele, e tatau ona faʻataʻitaʻiina faʻamau mo ni uta eseese e le tatau ona tupu i le taimi e tasi (avega tumau, uta aoga, uta matagi, uta kiona). Faʻapea o le faʻaogaina o le elastic e matua laʻititi lava e mafai ona le amanaiaina e tusa ai ma le tele o le faiga - ma e masani lava ona tupu - o le mataupu faavae o le superposition e faʻaaogaina, e tusa ai ma tulaga o uta taʻitoʻatasi ma isi aʻafiaga e mafai ona suʻesuʻeina eseese ma faʻaopoopoina tau faʻatusatusa mo fuainumera faʻasolosolo poʻo geometric faʻatasi, faʻatasi ai ma se faʻasaʻoga o tau e ala i le faʻaogaina o le saogalemu ma le faʻaogaina tumau. le lelei).

lagolago fa’amautu fa’amau

Le iloa ma avanoa tutusa

I totonu o se lattice ua fuafuaina, a tali o lagolago ma s malosi axial e le o iloa, o le filifiliga e maua pe a maua le lattice k nodes2_k_ fa’atusa (∑X=0ma ∑Y=0) i le vaalele i3k tutusa i le vateatea. I se lagolago mafolafola, o mea e le iloa e mafai ona faʻaititia i s1 axial forces of simple rods, s2 malosi masani o la’au e tetee i le punou, e taimi punou i tulimanu malo, a1 tali a lagolago ma a2 taimi pipii. E tatau ona fuafua le malosi o le felauaiga mai le taimi i pito o tootoo ma le malosi mai fafo o loʻo galue i le va o nodes. I totonu o se node lea e amata ai i to’a feso’ota’i malosi i pona tuaoi, ua lava le iloa i-1 mfa’ailoga - lea e fetaui ma le aofa’i o tulimanu malo - aua mo le fuafuaina o se isi taimi e le iloa i totonu o ia pona ta’itasi o lo’o i ai se tulaga paleni ∑M=0. E fuafua s1 + s2 + e + a1 + a2 le iloa o lo’o tumau pea2_k_ tulaga paleni.

Tulaga mo le paleni o malosiaga mai fafo i luga o lagolago mafolafola

O fa’agaioiga o mea e lagolago ai ipu fa’amau i luga o le tasi mea fa’amau ma le tasi fo’i fa’amomoli (fig.9) e maua fa’akalafi e fa’aaoga ai polygons malosi. O le laina o le osofaʻiga a le malosi B e iloa ma o loʻo i ai le itu o le lagolago i lena itu, ma o le laina o le osofaʻiga o le malosi Ka e tatau ona ui atu i le vaeluaga o malosiaga B ma le P. E fuafua mai le tulaga Ma =0, H =0ma Mb =0e faasolosolo malie ona fuafuaina e le malosi B, C ma le A. Faʻamau le ipu i luga o ni paʻu feaveaʻi se tolu (fig.10) e na’o le sa’o pe a le felavasa’i laina tali i le itu e tasi. O tali e fa’atatau ile kalafi ile fa’aogaina ole malosi polygons po’o le fa’atatauina ole fa’aogaina ole taimi fa’atusa e fa’atatau ile itu ole lua ma le lua osofa’i laina o ’au malosi.

Su’esu’eina fa’akalafi o fa’agaioiga o se fa’avaa fa’avaa e tolu fa’aisau e fa’aaoga ai polygons malosi

Sl.9

Slab lagolagoina i vaega e tolu ma tali ma le malosi polygon

Fig. 10

I le tulaga o lagolago faʻamautu e aunoa ma le mautu i totonu, faʻaopoopo i tuʻutuʻuga mo le paleni o malosiaga i fafo atoa, o loʻo faʻalauiloaina foi tulaga mo sooga, lea e faʻaalia ai le manaʻoga e le mafai e sooga ona maua ni taimi punou. O le mea lea, o le laina osofaʻi o le tali Ka o le faʻavaa e tolu faʻapipiʻi i le Ata 11 mora e ui atu i le sooga g, ma o le ipu saʻo e mafai ona i ai i le paleni pe a oʻo i le tolu malosiaga o loʻo galue i ai (P, Kb ma le malosi i le sooga = Ka) e fesoʻotaʻi i le tasi itu. Ina ia maua tulaga paleni e aofia ai naʻo le tasi e le iloa taʻitasi, e faigofie ona faʻatatau i vaega tuʻusaʻo o tali A ma B ma vaega C ma D i luga o le laina e fesoʻotaʻi ai vaega lagolago. Mai le tulaga Mb = 0 ma Ma = 0, malosi A ma B e maua, ma mai le tulaga mo le sooga Mg = 0, mo malosiaga e osofaia le ipu agavale, e maua ai le malosi C, ma mo le malosi i luga o le ipu taumatau, malosi D. I se auala tutusa, o le faʻatulagaina o gaioiga e fuafua i le faʻavaa. 12. Mo le uta o loʻo tuʻuina atu iinei, o le auala sili ona vave e maua ai le iʻuga o le kalafi. Fa’amau fa’atasi ma so’oga e tusa ma le mati. 13. O vaega fa’alava o malosiaga i fafo e osofa’ia le lagolago e maua e le moega fa’amautu, o le malosi F e maua mai le ∑H=0. O le papa II e tu i vaega g1 ma le g2 i luga o papatusi I ma le III, ma le ipu IV i le g3 i le III. O malosi tūsa’o i sooga G1, G2, G3 ma le tali E e fuafuaina mai le tulaga paleni o le ipu II poʻo IV, ona faʻasolosolo lea i lea laasaga o gaioiga A, _ _ mautu.

E lua fa’avaa mafolafola lagolago fa’atasi ai ma so’oga ma fau fa’atusa fa’akalafi

Fig. 11 ma 12, fa’asologa

Faiga ipu ma’a’a fa’aisau ma fa’ailoga fa’ailoga

Fig. 13

Fuafuaga o lapopoa fa’alotoifale

Axial forces S of simple rods, e pei o se tulafono, e manatu lelei pe a latou tete’e malosi, ae leaga pe a latou compression forces. I se auala talitutusa, o le faailoga o le malosi masani N i totonu o le laʻau ua fuafuaina. O le malosi masani Ni i le mata i o le vaega e tutusa ma le paʻu i le axis o le ave i le tulaga i o le taunuuga R o malosiaga uma o loʻo galue i luga o le laʻau i le tasi itu o le mata i. O le malosi fela’ua’i Qi o le vaega masani lea i le axis o le tootoo i le pito ma tutusa ma le taunuuga, ma le taimi punou Mi o le taimi lea o le taunuuga (fig. 14). O le fuafuaina o le aofaʻi N, Q ma M e faia e le aunoa mai malosiaga taʻitasi ma o latou vaega e tutusa ma faʻasaga i le axis o le tootoo e aunoa ma le fuafuaina o le R e maua. O le tuufaatasiga o itu lelei o loʻo faʻaalia i le ata. 15.

Fa’atonuga fa’apitonu’u ma fa’ailoga fa’ailoga mo le malosi masani ma felauaiga ma le taimi punou

Fig. 14 ma 15, fa’asologa

Talu ai o le lagolago lagolago e fuafuaina fa’akalafi, malosi masani, taimi punou ma felauaiga malosi e mafai ona fuafuaina mai le polygon malosi ma le fuafuaga o loʻo tuʻuina atu ai malosiaga i le tulaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le koluma agavale o le faʻavaa faʻavaa e tolu i le fig. 11 ​​​​o le vaega tūsaʻo o le malosi Ka o le malosi masani (negative), o le vaega faalava o le transverse malosi (negative), ma Mi = Kari o le taimi punou, leaga pe a o taimi e mafua ai le vevesi i totonu e manatu lelei.

I pona uma e fa’amau ai la’au, e tatau ona fa’amalieina tulaga ∑X=0, ∑Y=0. Grids e fai i se auala sili ona faigofie - e ala i le fa’afeso’ota’i pona e lua la’au ta’itasi - e i ai i taimi uma ia le itiiti ifo ma le tasi pona e fetaui ai na’o le lua. E ala i le aveeseina o ia nodes, o loʻo faʻatumauina pea lenei vaega. E mafai ona fa’atinoina le fa’atusatusaina o malosiaga ’axial i to’oto’o e ala i le fa’asolosolo malie o le fo’ia o fa’atusa se lua ma le lua e le iloa ta’itasi.

O le graphic solution e maua i le fausiaina o se force plan (Cremana plan) e tusa ai ma le fig. 16. O malosiaga mai fafo P1 i le P6 o lo’o i totonu o le paleni. O malosiaga i totonu o la’au Si e fuafua malie e amata mai le mata 1 ma alu atu mai lea pona i lea pona i le fa’asologa o lo’o fa’ailogaina. O le faʻailogaina o malosiaga e faia foi e tusa ai ma le faʻasologa o loʻo faʻamoemoeina ai. O node taʻitasi e fetaui ma se polygon o malosiaga faʻatasi ai ma le faʻaauau pea o le aū, lea e mulimuli mai ai faʻailoga o le malosi i totonu o tootoo. Afai e faia se vaega e ala i le lagolago ma afai i nofoaga e tipiina ai le tootoo o le malosi o loʻo galue i na laʻau e faʻaaogaina e avea ma malosiaga i fafo, o vaega taʻitasi o le lattice o loʻo i totonu o le paleni. I luga o lenei mea, o lo’o fa’amauina le fa’agasologa o le Culmann, lea e mafai ai ona fa’amautu le malosi o lo’o i totonu o se la’au fa’atonu e fa’atatau i le kalafi e tuto’atasi mai isi malosi.

Lattice support and Cremona force plan with rod forces marked

Fig. 16

I le su’esu’ega fofo o le fa’afitauli o le fa’atulagaina o fa’atusa ma le tasi e le iloa, o le fa’atinoga a Ritter e sili ona taua. Ua tipiina le lattice ina ia afaina ai laau e tolu i le tipi. O le malosi i totonu o pa o vaega e faʻaaogaina i vaega taʻitasi o le taʻavale e avea ma malosi faʻamalosi, mai le node i le vaega. O tulaga paleni e faʻatatau i vaega taʻitasi o le lattice. O le fetaulaiga o la’au felavasa’i e lua ma le lua o le taimi lea e iloa ai le malosi i le to’atolu (Ritter's point). Afai o le ri o le mamao lea o le malosi Si mai le point point i, ma Mi o le taimi lea o malosiaga galue ma gaioiga o lagolago e faatatau i le mata i, ona tuuina mai lea o le malosi i totonu o le tootoo e le faaupuga.

Si = ± Mi/ri

Fausia faakomepiuta o togi taimi ma malosi i la’au fa’alava fa’alava

Sl.17

Vaega Ritter o le lattice ma le malosi i le fusipa’u ma le diagonal

Sl.18

E tusa ai ma le fig.17ma18malosi i la’au fa’alava o le:

On = -Mn/rn;   le-1= Mn-1/rn-1;

Dn = Md/rd;      Ln = Mv/rv.

Afai e le lava le sa’o atoatoa o le fausaga o le kalafi, e tatau ona fuafuaina tulaga o le taimi d ma v ma le mamao rd ma rv e tatau ona fuafuaina. Mo le faʻatusatusaina o malosiaga D ma L, o faʻamatalaga nei e sili atu ona talafeagai, lea e naʻo vaega faʻapitoa o le faʻasologa e foliga mai o ni taimi (Fig.19,18):

D = (Mu/hu – M(o)/ho) * (d/λd), (35)

Ln = ± Ql ± (Mn tgβn + M’n tgγn)/hn.

Mo lattice e tutusa fusipa’u, o le malosi D ma le L e mafai ona maua sa’o mai le malosi fela’ua’i:

D = Q/agasala__φ_;   L=__±Q_

Fesoota’iga fa’akomepiuta o la’au, tulimanu ma le maualuga i le fanua lattice

Fig. 19

Gaioi uta ma fa’aoso laina

Afai o loʻo faʻapipiʻiina le faʻamau i se uta feʻaveaʻi, faʻamalosi malosi i se mamao faifai pea, ona tatau lea ona faia suʻega i _tulaga sili ona le lelei. Mo se ave faigofie i luga o lagolago e lua, e mafai ona maua le malosi transverse tele Qmax e fa’aaoga ai le A-polygon, ma le taimi sili ona punou Mmax fa’aaoga le polygon filifili mo le faiga o le malosi i lalo o le lagolago.

Pe a fuafuaina le laina faʻaosoina mo le aofaʻi tasi poʻo le geometric, ma mo le uta Pm=1lea e agai i luga o le fusipa’u uta o le ave, mo tulaga uta taitasi m o loʻo faʻaaogaina i lalo o le malosi, mai le tasi laina zero, le tau fuafuaina ηm o le tele manaʻomia. O le laina o lo’o fa’apipi’i i fa’ai’uga o nei fa’atonu o le laina fa’aa’afiaga. O laina fa’aalumaga mo le taimi punou Mi ma le malosi transverse Qi i le pito i o le utupoto e lagolagoina i vaega a ma b o laina sa’o ga ma gb o latou vaega i luga o le poutū o lagolago o aa’ = xi (=M’i mo A=1) ma bb’ = x’i (=M’‘i mo B=1) (fig.20). O le laina o le aafiaga mo le malosi A o loʻo tuʻuina mai e le laina gb, o lona faʻatonu i luga o le axis tūsaʻo o le a aa’=1.

Fa’aaafia laina o fa’agaioiga, malosi fela’ua’i ma taimi mo se ave faigofie

Sl.20

Ole laina fa’aalumaga mo aofa’iga ta’itasi ta’itasi o se lagolago fa’amautu fa’amauina e aofia ai laina sa’o e fetaui ma papa ma’a’a o le filifili kinematic fa’amalosi na faia e ala i le le aofia ai o le aofa’i o lo’o talosagaina. O laina e felavasa’i i luga o le sa’o e ala atu i vaega o taimi, po’o pito o lo’o fa’amau ai papatusi. O le eria o loʻo faʻatapulaʻaina e le laina zero, o le laina faʻamalosi ma le lua ordinates e taʻua o le vaega faʻafefe. O le divider (zero point of the influence line) e vaevae ai vaega lelei ma le leaga o le luga o le aafiaga.

E pei o le ηm o loʻo faʻatusalia le aafiaga o le malosi o le Pm=1i luga o le aofaiga manaomia Z, o le Pmηm le aafiaga o le malosi Pm, ae o le faiga o malosiaga P mafua ai le aafiaga Z=∑Pη. Ole tau fa’atapula’a ole a’afiaga maxZ ma le minZ o le a maua pe a fa’atulagaina le fa’agaoioiga o feso’ota’iga malosi fa’atasi ina ia fa’ateleina le tele o malosiaga i le tele o fa’atonuga. Pe a le iloa ma le mautinoa le tulaga sili ona le lelei, o le faatosinaga mai le laina faʻamalosi e tatau ona fuafua faʻatasi mo tulaga eseese o uta (faʻasologa faʻasolosolo).

Mo vaega tutusa le tufaina o uta p t/m o Z = _∫_p dx η = pF, lea F o le lapo’a fa’ailogaina o le vaega talafeagai o le fa’aaafiaga luga. I se vaega uta o le umi faatapulaa c ma foliga sa’o o le laina fa’aoso (Fig.58) e tatau ona tuu le uta ina ia η1 = η2 (c1= cxi/l; i2= cx’i/l), o lea tatou te maua Z = pc (ηi + η1)/2. I le fa’aliliuina o uta e le tuusao, o le laina fa’aalumaga o lo’o i le va o ordinates ηn ma ηn+1 suiga i se laina sa’o, mati.21.

Suiga sa’o o le laina fa’aoso i le va o pona lagolago lata ane

Sl.21