Dobar vlasnik obiteljske kuće s dolaskom proljeća temeljito pregleda svoju kuću. Najprije obiđe zgradu i provjeri ima li uz pločnik i uz donje dijelove zidova udubljenja i izbočenja koja upućuju na pojačano strujanje vode zbog oštećenja kanalizacije i oluka.
Osim popravka tih udubljenja i izbočina treba popraviti i oštećenu kanalizaciju i oluke, jer će voda iskopati daljnja udubljenja (sl. 1, 1. dio). Također treba pregledati fasadu. Ako se primijete oštećenje i napuhivanje, potrebno je izvršiti popravak. O tome smo već pisali ovdje. Razna curenja ukazuju na oštećenja krova, oluka i limarije što treba pronaći i popraviti (sl. 1,3,4 i 5. dio).
Otpadanje žbuke i razne druge mrlje u podrumu ukazuju, s jedne strane, na oštećenja vodovodne mreže ili kanalizacije, a s druge strane moguće je da je voda prodrla kroz prozor podruma. Problemi koji se jasno mogu uočiti i koji redovito nastaju zbog loše uređenog razine okolnog terena mogu se riješiti nakon povlačenja vode (sl. 1,6. dio).
Kod oluka treba provjeriti nisu li napunjeni muljem od zimskih oborina i lišća. Također treba provjeriti i odvodne cijevi. Na krovu prvenstveno treba popraviti oštećenja pokrova. Dio tih oštećenja može se riješiti podešavanjem crjepova iznutra, jer se iznutra lako može uočiti na kojem mjestu prodire najviše svjetlosti. Tamo gdje prolazi sunčeva svjetlost, velika je vjerojatnost da prolazi i kiša (voda). Također treba preko izlaznih otvora na krov provjeriti stanje dimnjaka i limarije. Naročitu pozornost obratiti na dimnjak - ima li na njemu pukotina, deformacija i otpadanja opeka (sl. 1, 2. dio). Takva oštećenja odmah treba popraviti cementnim mortom, radi sprečavanja mogućeg požara. Popravak morta i izolacije može izvršiti osoba koja nije stručnjak, ali popravak nosivih dijelova zgrada može izvršiti samo stručnjak. Na zgradama - isto kao i na ljudskom tijelu, krilima zrakoplova, ili u korijenu drveća, postoje važni, nosivi dijelovi, kao i manje važni, vezni elementi. Oštećenjem kralježnice, glavnog nosača krila, ili istezanjem opterećenog
korijena slegnutog drveta, može se cijeli mehanizam srušiti, oboriti, strmoglaviti. Glavni nosivi dijelovi zgrade su glavni zidovi na koje se oslanjaju krov ili gornji katovi, nadvoji iznad vrata i prozora, kao i nosive grede krovne konstrukcije. Danas često možemo vidjeti da se i kod novih zgrada najprije izgradi nosivi armiranobetonski kostur i tek naknadno postavljaju zidovi, vrata, prozori i ostali sklopovi.
Što uzrokuje pogreške?
Položaj, raspored, dimenzioniranje kao i način ugradnje nosivih konstrukcija određuju građevinari na osnovi pravila znanosti o čvrstoći, kao i na temelju temeljitih proračuna. Kod pravilno projektiranih i propisno izvedenih zgrada, ti se elementi ne mogu oštetiti, jer bi njihovo oštećenje dovelo do rušenja čitave zgrade ili do vrlo teških oštećenja. Međutim, danas se još dosta obiteljskih zgrada, a osobito mnogo vikendica, gradi nestručno. Rezultat toga je da kasnije, upravo kod nosive konstrukcije, dolazi do oštećenja. Razlozi tomu mogu biti sljedeći:
- Temelji zgrade nisu izvedeni pravilno i uslijed težine zgrade teren popušta te se nosivi zidovi sliježu.
- Prilikom gradnje nisu korišteni materijali odgovarajuće čvrstoće ili su materijali nestručno ugrađeni.
- Pojedini elementi nisu na odgovarajući način dimenzionirani, npr. grede iznad prozora, ili nisu ugrađeni elementi propisanih kvaliteta i dimenzija.
- Ugrađeni elementi su propisane kvalitete i odgovarajuće čvrstoće I dimenzija, ali je broj ugrađenih elemenata nedovoljan. Npr. noseće grede krova postavljene su na veće udaljenosti od dopuštenih.
- Pojedini elementi, zbog pretjerane težnje za sigurnošću, dimenzionirani su s velikom vlastitom težinom, npr. na tanke zidove od opeke postavljen je težak betonski krov.
- Čvrstoća nosivih konstrukcija, zbog raznih utjecaja tijekom vremena, opasno se smanjila. Npr. pojavila se korozija. na elementima armiranog betona ili čeličnih greda. Truljenje drvenih greda ili smrzavanje opeke.
Naravno, ovi utjecaji i pogreške mogu se pojaviti i istodobno.
Ključni zadatak
Greške i oštećenja nosivih konstrukcija obično uočavamo onda kada se već pojave izvjesni znakovi tih oštećenja: pod je slegnut, zid je napuknut ili se naginje, pojavi se ulegnuće na gredi i krovu, prozor je zaglavljen, otpada hrđa sa čeličnog nosača itd. Često nas razna pucanja u gredama i nosačima ili potresi podova ili zidova upozoravaju na pojave grešaka.
Ako smo otkrili pogrešku, treba potražiti savjet statičara - inženjera koji će odgovorno pronaći uzrok oštećenja i dati nam savjet o potrebnim privremenim mjerama (podupiranju i sl.) kao i o konačnom rješenju. Ako samo sumnjamo da je nastala pogreška, znači da nismo sigurni, treba zalijepiti
zategnute trake papira na pukotine ili ulegnuća. Papirna će se traka odmah prekinuti ako postoji i daljnje širenje pukotina ili ulegnuća i na taj će nas način upozoriti na opasnost. U međuvremenu treba pozvati stručnjaka.
Nestručna i neovlaštena intervencija strogo je zabranjena i opasna po život! Nestručno podupiranje ili bilo kakva nestručna intervencija može dovesti do djelomičnog ili potpunog rušenja objekta.
Često cilj neke intervencije nije to da se postojeća greška ukloni, nego da se izvrši i rekonstrukcija, nadogradnja još jednog kata, izgradnja mansarde na već postojeći objekt, rušenje ili izgradnja novog zida, proširenje vrata ili pregrada tavana itd. Svi ovi radovi mogu dovesti do preopterećenja, smanjenja nosivosti i do jednostranog opterećenja nosivih elemenata objekta. Zbog toga je za svaku, pa i najmanju rekonstrukciju, potrebna odgovarajuća građevinska dozvola, a poslovi se mogu izvesti samo na osnovi odobrenog projekta s ovlaštenim izvođačem. Prema tome, za ove radove ne možemo dati nikakve savjete, nego čak upozoravamo da se ovakvi radovi ne smiju izvoditi bez stručnjaka.
Dobro je imati na umu…
Svakako, dobro je znati kako se mogu privremeno otkloniti oštećenja nosivih elemenata. Glavni zidovi su po pravilu oni koji su uvučeni u zemlju. Prema tome, vanjski zidovi zgrade, zbog prethodno navedenih razloga, mogu biti slegnuti, nagnuti i na njima se mogu uočiti pukotine (sl.2, 1. dio). Zidovi prizemnih zgrada koji su nagnuti prema van mogu se poduprijeti gredama. Da se greda ne bi pomicala napravi se “stopalo” za koje se pričvršćuje ili, ako je riječ o drvenim gredama, tada se pričvršćivanje vrši tesarskim kopčama. Greda mora biti jaka i dosta debela te s horizontom treba zatvarati kut od najmanje 20° a najviše 40°. Ispod greda na zidu treba postaviti dasku da se opterećenje ravnomjerno raspoređuje na zid (sl. 2, 4. dio).
Zidove koji su nagnuti prema van možemo ispraviti i tako što ćemo kroz izbušene otvore postaviti čelične vijke s odgovarajućim podloškama. Ovim rješenjem, uz mogućnost podešavanja zatezanja, mogu se spriječiti rušenja dvaju suprotno postavljenih zidova (sl. 2,5. dio).
Izmjene na glavnim zidovima mogu se izvoditi samo na temelju odobrenih projekata. Oslabiti glavni zid npr. u cilju izrade plakara - strogo je zabranjeno. Također treba izbjegavati preopterećenje stropova. Novi pregradni zidovi mogu se izgraditi samo ondje gdje je strop dovoljno jak ili gdje se u tu svrhu strop posebno ojača (sl. 2, 3. dio).
Stropovi i njihovi nosači mogu se poduprijeti samo onda ako time ne preopterećujemo druge elemente. Neispravno je, primjerice, poduprijeti nosač stropa tako da se opterećenje prenosi na jednu točku poda (sl. 2, 2. dio). Podupiranje krovne konstrukcije u slučaju deformacije njezinih elemenata uslijed preopterećenja obično je otežano, jer strop tavana u općem slučaju ne može podnijeti dodatno opterećenje. Takvu pogrešku možemo otkloniti jedino smanjenjem opterećenja krovne konstrukcije. Ako je krov preopterećen na sredini između sljemena i zidnog vijenca, možemo problem riješiti tako da skinemo crijepove i smjestimo ih blizu zidnog vijenca, a otvor privremeno pokrijemo ceradom ili pokrovom od PVC-a (sl. 2, 6.›dio). Ali još jednom ponovimo naš savjet: ako primjećujete oštećenja na nosivim elementima, odmah treba zatražiti savjet stručnjaka.