Dobar vlasnik porodične kuće dolaskom proljeća temeljno pregleda svoju kuću. Prvo obiđe zgradu i provjeri da li pored trotoara i donjih dijelova zidova ima udubljenja i izbočenja koja ukazuju na povećano strujanje vode uslijed oštećenja kanalizacije i oluka.
Pored popravke tih udubljenja i izbočina treba popraviti i oštećenu kanalizaciju i oluke, jer će voda iskopati daljnja udubljenja (sl. 1, 1. dio). Također treba pregledati fasadu. Ako se primijete oštećenja i nabubrenje, potrebno je izvršiti popravku. O tome smo već pisali ovdje. Razna curenja ukazuju na oštećenja krova, oluka I limarije što treba pronaći i popraviti (sl. 1,3,4 i 5. dio).
Otpadanje maltera i razne druge mrlje u podrumu ukazuju, s jedne strane, na oštećenja vodovodne mreže ili kanalizacije, a s druge strane, moguće je da je voda prodrla kroz prozor podruma. Problemi koji se jasno mogu uočiti i koji redovno nastaju zbog loše uređenog nivoa okolnog terena, mogu se riješiti nakon povlačenja vode (sl. 1,6. dio).
Kod oluka treba prekontrolisati da nisu napunjeni muljem od zimskih padavina i lišća. Takođe, treba prekontrolisati i odvodne cijevi. Na krovu prvenstveno treba popraviti oštećenja pokrivača. Dio tih oštećenja može se riješiti podešavanjem crijepova iznutra, jer se iznutra lako može uočiti na kom mjestu prodire najviše svjetlosti. Tu gdje prolazi sunčeva svjetlost, velika je vjerovatnoća da prolazi i kiša (voda). Takođe treba preko izlaznih otvora na krov prekontrolisati stanje dimnjaka i limarije. Naročitu pažnju obratiti na dimnjak - da li ima na njemu pukotina, deformacija i otpadanja cigli (sl. 1, 2. dio). Ovakva oštećenja odmah treba popraviti cementnim malterom, radi sprečavanja eventualnog požara. Popravku maltera i izolacije može izvršiti lice koje nije stručnjak, ali popravku nosećih dijelova zgrada može da izvrši samo stručnjak. Na zgradama - isto kao i na ljudskom tijelu, krilima aviona, ili u korijenu drveća, postoje važni, noseći dijelovi, kao i manje važni, vezni elementi. Oštećenjem kičme, glavnog nosača krila, ili istezanjem opterećenog
korijena slegnutog drveta, može cijeli mehanizam da se sruši, da se svali, da se stropošta. Glavni noseći dijelovi zgrade su glavni zidovi na koje se oslanjaju krov ili gornji spratovi, veznice iznad vrata i prozora, kao i noseće grede krovne konstrukcije. Danas često možemo vidjeti da se i kod novih zgrada prvo izgradi noseći armirano-betonski kostur i da se tek naknadno postavljaju zidovi, vrata, prozori i ostali sklopovi.
Šta uzrokuje greške?
Položaj, raspored, dimenzionisanje kao i način ugradnje nosećih konstrukcija određuju građevinci na osnovu pravila nauke o čvrstoći, kao i na osnovu temeljnih proračuna. Kod pravilno projektovanih i propisno izvedenih zgrada, ovi elementi ne mogu se pokvariti, jer bi njihovo oštećenje dovelo do rušenja čitave zgrade, ili do vrlo teških oštećenja. Međutim, danas se još dosta porodičnih zgrada, a naročito mnogo vikendica, gradi nestručno. Rezultat toga je da kasnije, baš kod noseće konstrukcije, dolazi do oštećenja. Razlozi za to mogu biti sljedeći:
- Temelji zgrade nisu izvedeni pravilno i usljed težine zgrade popušta teren i noseći zidovi se slijegaju.
- Prilikom gradnje nisu korišteni materijali odgovarajuće čvrstoće ili su materijali nestručno ugrađeni.
- Neki elementi nisu dimenzionisani na odgovarajući način, npr. grede iznad prozora, ili nisu ugrađeni elementi propisanog kvaliteta i dimenzija.
- Ugrađeni elementi su propisanog kvaliteta i odgovarajuće čvrstoće i dimenzija, ali je broj ugrađenih elemenata nedovoljan. Npr. noseće grede krova postavljene su na većim udaljenostima od dozvoljenih.
- Pojedini elementi, zbog prekomjerne težnje za sigurnošću, dimenzionisani su sa velikom sopstvenom težinom, npr. na tanke zidove od cigle postavljen je težak betonski krov.
- Čvrstoća nosećih konstrukcija, zbog raznih uticaja tokom vremena, opasno se smanjila. Npr. pojavila se korozija. na elementima armiranog betona ili čeličnih greda. Truljenje drvenih greda ili smrzavanje opeke.
Naravno, ovi utjecaji i greške mogu se pojaviti u isto vrijeme.
Najbitniji zadatak
Greške i oštećenja nosećih konstrukcija obično uočavamo onda kada se već pojave izvjesni znaci tih oštećenja: pod je slegnut, zid je napuknut ili naginje, pojavi se ulegnuće na gredi i krovu, prozor je zaglavljen, otpada rđa sa čeličnog nosača itd. Često nas razna pucanja u gredama i nosačima ili potresi podova ili zidova upozoravaju na pojave grešaka.
Ako smo otkrili grešku, treba tražiti savjet statičara - inženjera koji će odgovorno pronaći uzrok oštećenja i dati nam savjet o potrebnim privremenim mjerama (podupiranju i sl.) kao i o konačnom rješenju. Ako samo sumnjamo da je nastala greška, znači nismo uvjereni, treba da nalijepimo
zategnute trake papira na pukotine ili ulegnuća. Papirna traka će se odmah prekinuti ako postoji i daljnje širenje pukotina ili ulegnuća i na taj način će nas upozoriti na opasnost. U međuvremenu treba pozvati stručnjaka.
Nestručna i neovlaštena intervencija je strogo zabranjena i opasna po život! Nestručno podupiranje ili bilo kakva nestručna intervencija može da dovede do djelimičnog ili potpunog rušenja objekta.
Često cilj neke intervencije nije da se postojeća greška otkloni, nego da se izvrši i rekonstrukcija, podizanje još jednog sprata, izgradnja mansarde na već postojeći objekat, rušenje ili izgradnja novog zida, proširenje vrata ili pregrada tavana itd. Svi ovi radovi mogu dovesti do preopterećenja, smanjenja nosivosti i do jednostranog opterećenja nosećih elemenata objekta. Zbog toga je za svaku, pa i najmanju rekonstrukciju, potrebna odgovarajuća građevinska dozvola, a poslovi se mogu izvesti samo na osnovu odobrenog projekta sa ovlaštenim izvođačem. Prema tome, za ove radove ne možemo dati nikakve savjete, nego, čak, upozoravamo da se ovakvi radovi ne smiju izvoditi bez stručnjaka.
Vrijedi znati…
Svakako, dobro je znati kako se mogu privremeno otkloniti oštećenja nosećih elemenata. Glavni zidovi su po pravilu oni koji su upušteni u zemlju. Prema tome, spoljašnji zidovi zgrade, zbog naprijed navedenih razloga, mogu biti slegnuti, nagnuti i mogu se na njima uočiti pukotine (sl.2, 1. dio). Zidovi prizemnih zgrada koji su nagnuti napolje mogu se poduprijeti gredama. Da se greda ne bi pomjerala napravi se “stopalo” za koje se pričvršćuje ili, ako se radi o drvenim gredama, onda se pričvršćivanje vrši tesarskim kopčama. Greda mora biti jaka i dosta debela i treba sa horizontalom da zaklapa ugao najmanje 20° a najviše 40°. lspod greda na zidu treba postaviti dasku da se opterećenje ravnomjerno raspoređuje na zid (sl. 2, 4. dio).
Zidove koji su nagnuti napolje možemo ispraviti i na taj način što ćemo kroz izbušene otvore postaviti čelične zavrtnje sa odgovarajućim podmetačima. Ovim rješenjem, uz mogućnost podešavanja natezanja, mogu se spriječiti rušenja dvaju suprotno postavljenih zidova (sl. 2,5. dio).
Izmjene na glavnim zidovima mogu se vršiti samo na osnovu odobrenih projekata. Oslabiti glavni zid npr. u cilju izrade plakara - strogo je zabranjeno. Također treba izbjegavati preopterećenje stropova. Novi pregradni zidovi mogu se izgraditi samo tamo gdje je strop dovoljno jak ili gdje se u tom cilju strop posebno ojača (sl. 2, 3. dio).
Stropovi i njihovi nosači mogu se podupreti samo onda ako time ne preopterećujemo druge elemente. Neispravno je, npr. podupreti nosač stropa tako da se opterećenje prenosi na jednu tačku poda (sl. 2, 2. dio). Podupiranje krovne konstrukcije u slučaju deformacije njenih elemenata usljed preopterećenja obično je otežano, jer strop tavana u opštem slučaju ne može da podnese dodatno opterećenje. Ovakvu grešku možemo otkloniti jedino smanjenjem opterećenja krovne konstrukcije. Ako je krov preopterećen na sredini između vrha i zidnog vijenca, možemo problem riješiti tako da poskidamo crijepove i smjestimo ih u blizini zidnog vijenca, a otvor privremeno pokrijemo ceradom ili pokrivačem od PVC-a (sl. 2, 6.›dio). Ali još jednom da ponovimo naš savjet: ako primjećujete oštećenja na nosećim elementima, odmah treba zatražiti savjet stručnjaka.