Postupci reanimacije
Jedini ispravan način umjetnog disanja jest postupak »usta-na-nos-na-usta«. Za primjenu toga postupka najprije treba namjestiti glavu bolesnika tako da se što više uzdigne brada i donja čeljust (sl. 1, 1. dio). Treba odstraniti nečistoću (mulj i sl.)) i umjetne zube (proteze) iz usta bolesnika, te paziti da mu jezik ne sklizne unatrag i ne zatvori dišne putove.
Umjetno disanje izvodimo tako što udišemo što više svježeg zraka i »upušujemo« ga u usta - nos bolesnika (sl. 1, 2. dio). Da bismo izbjegli infekciju, možemo staviti tanku maramicu na usta bolesnika. U zraku koji izdahnemo još uvijek ima dovoljno kisika za ozlijeđenoga. Paralelno s izvođenjem umjetnog disanja treba laganim ritmom pritiskivati prsni koš bolesnika u području srca (paziti da se ne prelome rebra!), kako bismo istiskivanjem krvi iz srca pomogli krvotok. Kada opustimo prsni koš, srce se ponovno može napuniti krvlju i na taj način postižemo umjetno disanje i rad srca. To treba nastaviti sve dok bolesnik ne počne sam disati i dok mu srce ne proradi (sl. 1, 3. dio), odnosno dok ne stigne liječnik.
FOTOGRAFIJA 1
Otrovanje od nenagrizajućih tvari nastaje uslijed uzimanja pogrešnih ili prekomjernih količina lijekova, gljiva i namirnica koje su zatrovane bakterijama iz skupine paratifa.
Ako takvo trovanje nastupi, prvo i najhitnije treba isprazniti želudac i crijeva bolesnika. Iz praznog želuca tekućina može za 10 m min. dospjeti u crijeva, a krute tvari, ovisno o kakvoći i količini, za 1-6 sati. Ako je bolesnik pri svijesti, treba mu odmah dati da popije oko dvije žlice medicinskog ugljena (može se dobiti u ljekarnama, pomiješan u čaši mineralne vode; može i obična voda). Nakon toga treba bolesnika nadražiti na povraćanje (škakljanjem gornje stijenke ždrijela drškom žlice). Bez obzira na to je li povraćanje uspjelo, nakon 3-4 m minuta treba opet dati bolesniku 2 žlice medicinskog ugljena s vodom. Svakako treba pozvati liječnika ili bolesnika uputiti u bolnicu.
Trovanje nagrizajućim (kaustičnim) tvarima. Trovanje može nastati od dviju vrsta jetkih tvari: od kiselina iii lužina.
Pri djelovanju lužina (kaustična soda, soda, lužna sol) u komadima se skidaju sluznica na usnama, na jeziku, u ustima, jednjaku, želucu, a izlazeća slina je obično krvava i na dodir klizava. Usne i jezik natiču, nastupaju bolovi u ždrijelu, jednjaku i želucu, grčevi i povraćanje. Ozlijeđenome od lužine treba dati vodu s limunom ili octom (1-2 žlice octa u 5 dl. vode) ili 3%-ne borne vode, a zatim mlijeko ili 1-2 žlice jestivog ulja.
Znakovi trovanja kiselinama u ustima: nagrizanje i opekline na sluznici (sumporna kiselina izaziva crne, solna bijele, a dušična kiselina žute ožiljke). Izlazeća slina je na dodir hrapava i ima kiselkast okus.
Bolesnik ima velike bolove u trbuhu, grčeve i povraća. Treba mu dati mlijeko, ulje ili bjelančevine (jaja) sve razrijeđeno s malo vode. Nakon toga dati mu 1-2 žlice (čajne) pečenog magnezija razrijeđenog u pola čaše vode tako da ga popije u malim gutljajima. Osobe otrovane kaustičnim tvarima strogo je zabranjeno nadražiti na povraćanje.
Važno! ako u onome što je bolesnik povratio ima krvi, zabranjeno je dalje izazivati povraćanje!
Prva pomoć u slučaju strujnog udara
Nesrećnika treba osloboditi od strujnog kruga. Ako je moguće, električni vod odmah isključiti iz strujnog kruga pomoću prekidača, uklanjanjem osigurača ili prekidom voda. Prekid se smije izvesti samo izoliranim alatom, npr. komadićem suhog drveta ili, u krajnjem slučaju, sjekirom sa suhim drškom ili kliještima s izoliranom drškom.
U iznimnim slučajevima treba napraviti kratki spoj. Spasilac bezuvjetno mora paziti na izolaciju svojih ruku i nogu i zbog toga mora stati na neku dasku bez čavala, na suhe krpe ili stolicu. Svoju ruku mora zaštititi npr. rukavom svog kaputa, suhom maramom, gumenim ili najlonskim rukavicama.
Spasilac treba postaviti ispod ozlijeđenog izolacijski podložak, npr. suhe daske ili drveni alat bez metalnih dijelova, suhe marame, PVC ploče. Najbolje je ako ozlijeđeni sam skoči i istovremeno se oslobodi dodira sa strujom, ili ako spasilac podigne ozlijeđenog tako da se prethodno izolirao od tla. Dodirivanje ozlijeđenog smijemo samo onda ako je izolacija besprijekorna. Prste ozlijeđenog treba pojedinačno i oprezno odmaknuti od kontakta i istodobno zamotati suhom maramom ili drugim tkaninama.
Ako se žica voda odmotala oko povrijeđenog, onda vod treba prekinuti izoliranim rukama i kraj voda sa strujom fiksirati da ne bi prouzročio dalje nezgode.
Spašavanje, razumije se, odmah i bezuvjetno treba započeti, ne smijemo unesrećenog ostaviti bez pomoći. Nakon prekida struje ozlijeđenog treba postaviti vodoravno, olabaviti mu odjeću, a s gornjeg dijela tijela potpuno je skinuti, osigurati mu svjetlo i čist zrak. Glava ozlijeđenog ne smije visjeti, nego je treba malo podići i staviti ispod glave (npr. savijen kaput).
Ako je ozlijeđeni u besvjesnom stanju, bezuvjetno treba pokušati s oživljavanjem.
Treba u međuvremenu ispitati usta i nosnice ozlijeđenoga mogu li propuštati zrak. Treba odstraniti slinu, ostatke jela i proteze. Zabranjeno je ulijevati tekućinu u usta. Ako ozlijeđeni ne diše, odmah pristupiti umjetnom disanju. Oživljavanje se može potpomagati četkanjem tabana, klizmom ili naizmjeničnim polijevanjem prsnog koša i trbuha toplom, odn. hladnom vodom, ali pri tome se ne smije prekidati umjetno disanje. Ako unesrećeni dođe k svijesti, moramo ga i dalje njegovati i ne smijemo ga ostaviti. Treba mu dati neko toplo piće (kavu, čaj, alkohol i sl.), ali mora ostati u poluležećem položaju.
Prema iskustvu, lake i lokalne povrede mogu se privremeno ostaviti van pažnje (kasnije treba pružiti liječničku pomoć), samo povrijeđenima koji krvare treba odmah pružiti liječničku pomoć.
Trunje, strugotina, čestice prašine. Prašinu, trunčicu ili kukca iz oka možemo ukloniti tako da povučemo donji kapak i čistom gazom ili rupčićem obrišemo. Ako je predmet ispod gornjeg kapka, tada treba uhvatiti gornji kapak na sredini i povući ga unaprijed na donji kapak, tako da trepavice dodirnu unutarnju površinu gornjeg kapka. Ako na taj način ne uspijemo ukloniti strano tijelo, ne treba dalje pokušavati, nego ozlijeđeno oko treba zaviti i potražiti liječničku pomoć.
Strano tijelo koje je dospjelo u nosnicu treba pokušati ukloniti tako da drugu nosnicu začepimo i jako izdišemo kroz nos. Ako na taj način ne uspijemo, treba potražiti liječničku pomoć.
Vađenje stranih tijela koja su dospjela u uho treba povjeriti liječniku, jer pri pokušaju uklanjanja možemo ozlijediti bubnjić. Ako je neki kukac dospio u uho, treba jednu (malu) žlicu ulja, rastopljenog maslaca ili vode uliti u uho (u ležećem položaju) i držati 10-15 minuta.
Strano tijelo koje je dospjelo u dušnik pokušajmo tako odstraniti što ćemo zatražiti od povrijeđenog da udiše duboko i polako ćemo ga udarati po leđima između plećki. Ako predmet koji je zapeo u dušniku nije oštar, treba dati povrijeđenom vodu, a zatim sredinu hleba (meču) i kašasta jela. Zabranjeno je u ovakvim slučajevima davati sredstva za čišćenje. Potrebna je liječnička kontrola.
Trn koji je dospio ispod nokta smijemo pokušati vaditi samo onda ako је dio koji viri van dovoljno dugačak da ga možemo uhvatiti pincetom ili maramicom. Ako je vađenje uspjelo, onda treba pustiti da rana malo krvari i zatim je namazati jodom i staviti zavoj.
Otprema povrijeđenog
Otpremanje ozlijeđenog nije lak zadatak, za to je potrebno stručnosti, opreznosti i odgovarajuće tjelesne snage. Nestručno otpremanje ozlijeđenome povećava bolove i otežava stanje.
Prije svega treba utvrditi je li bolesnik u takvom stanju da se može otpremiti, a može se otpremiti onda ako mu je, prema pravilima prve pomoći, pružena pomoć. Prije otpremanja treba smanjiti krvarenje, na ranu staviti zavoj i slomljene ekstremitete imobilizirati.
Ako je put do bolnice dulji, povrijeđenoga, ako je moguće, treba okrijepiti čajem ili kavom. Davanje alkohola (konjaka i sl.) treba izbjegavati. Prilikom otpreme, povrijeđenoga treba stalno nadzirati i kontrolirati, a ako olabavi zavoj ili povez imobilizacije, odmah ga popraviti. Ako dođe do gubitka svijesti ili slabljenja rada srca, treba primijeniti odgovarajuće metode oživljavanja.
Način otpreme uvijek ovisi o vrsti ozljede i o broju spasilaca kao i o vrsti raspoloživih sredstava za otpremu.
Podizanje i hvatanje bolesnika treba izvesti promišljeno, mirno i pribrano. Mora se izbjegavati svako trzanje. Odjeća ozlijeđenog ne smije biti zgužvana, a kad ga dižemo, treba ga dizati s one strane s koje nije ozlijeđen.
Otprema bez pomoćnih sredstava
Premještanje samo s jednim spasiocem. Ako ozlijeđeni može hodati, spasilac ga treba uhvatiti straga i tako mu pomoći. Ako ne može hodati ili je u besvjesnom stanju, treba ga premjestiti tako da spasilac klekne pokraj njega, jednu ruku stavi ispod pazuha, a drugom ga uhvati ispod koljena, podigne i odnese.
Otprema s dva spasioca. Povrijeđenom koji može hodati treba pomagati s obje strane. Ako ne može hodati, ali je pri svijesti, treba se držati za spasioce koji ga nose. Povrijeđenog u besvjesnom stanju treba otpremiti tako što će ga jači spasilac uhvatiti ispod pazuha i preko prsnog koša spojiti ruke, a drugi će se postaviti između nogu povrijeđenog i poduhvatiti ga ispod koljena. Moraju ga istodobno podići i ponijeti.
Otprema pomoćnim sredstvima
Prijenos nosilima. Ozlijeđenog treba oprezno postaviti na nosila u ležećem položaju. Za to su potrebne dvije osobe, a u slučaju prijeloma donjih ekstremiteta tri osobe. Spasioci trebaju stati s jedne strane ozlijeđenog, istodobno ga podignuti i postaviti na nosila.
Podizanje, pokretanje, zaustavljanje i spuštanje nosila moraju obavljati svi spasioci istodobno, ali ne smiju istodobno koračati jer bi došlo do potresa nosila. Ako se bolesnik mora dulje prevoziti, dobro je da se s obje strane nosila zaveže po jedan pojas koji će spasitelji staviti na ramena.
Nošenje bolesnika priručnim sredstvima. Ako nam nisu pri ruci nosila, onda možemo improvizacijom izraditi priručna sredstva za nošenje. Po potrebi, ozlijeđenog možemo postaviti na ljestve, na skinuta krila vrata, na stol i tako ga nositi. To isto možemo činiti u deki ili šatorskom krilu. Priručna nosila možemo napraviti i od dviju vreća jednakih širina tako da kroz donje rubove postavimo dvije letve odgovarajućih dužina. U nedostatku nosila, bolesnik pri svijesti može se nositi i na stolici. Spasioci trebaju stati s dvije strane bolesnika, uhvatiti donji dio i naslon stolice i tako ga nositi.
Sadržaj kutije prve pomoći koji preporučujemo:
Pakiranje zavoja, srednje
2 komada
Pakiranje zavoja, veliko
2 komada
Traka za vezivanje, 10 x 5 m
2 komada
Sterilna kirurška gaza 1/2 m
2 komada
Vate 25 g
pakiranja 2
Pljosnata gaza izrezana 6 x 6 cm
iz paketa 1
Povez za zaustavljanje krvarenja
iz paketa 1
Hanzaplast, 4 cm × 1 m
iz paketa 1
Škare
komad 1
Štitnik za škare od platnene vreće
komad 1
Ampule s jodom
komada 12
Amonijeva kičica
komada 3
Sveska za bilješke (40 lista)
komad 1
Vodič za prvu pomoć
komad 1