Postupci reanimacije
Jedini ispravan način vještačkog disanja je postupak »usta-na nos-na usta«. Za primjenu ovog postupka prvo treba namjestiti glavu bolesnika tako da se što više uzdigne brada i donja vilica (sl. 1, 1. dio). Treba odstraniti nečistoću (mulj i sl.)), vještačke zube (proteze) iz usta bolesnika i obratiti pažnju na to da mu jezik ne sklizne unazad i ne zatvori disajne organe.
Vještačko disanje izvodimo tako što udišemo što više svježeg vazduha i »duvamo« u usta - nos bolesnika (sl. 1, 2. dio). Da bismo izbjegli infekciju, možemo postaviti tanku maramicu na usta bolesnika. U vazduhu koji izdahnemo još ima dovoljno kiseonika za povrijeđenog. Paralelno s izvođenjem vještačkog disanja treba u laganom ritmu pritiskivati grudni koš bolesnika u okolini srca (paziti da se ne prelome rebra!), da bi istiskivanjem krvi iz srca potpomogli krvotok. Kada opustimo grudni koš, srce se ponovo može napuniti krvlju i na ovaj način postižemo vještačko disanje i rad srca. Ovo treba nastaviti sve dotle dok bolesnik ne počne sam disati i dok mu srce ne proradi (sl. 1, 3. dio), odnosno dok ne stigne ljekar.
ILUSTRACIJA 1
Trovanje od nenagrizajućih materija nastaje usljed uzimanja pogrešnih ili prekomjernih količina lijekova, pečurki i namirnica koje su zatrovane bakterijama iz grupe paratifusa.
Ako ovakvo trovanje nastupi prvo i najhitnije treba isprazniti stomak i crijeva bolesnika. Iz praznog stomaka tečnost može za 10 min. dospjeti u crijeva, a čvrste materije u zavisnosti od kvaliteta i kvantiteta za 1-6 sati. Ako je bolesnik pri svijesti, treba mu odmah dati da popije oko dvije kašike medicinskog uglja (može se dobiti u apotekama izmiješane u čaši mineralne vode može i obična voda). Poslije toga treba bolesnika nadražiti na povraćanje (golicanjem gornjeg zida ždrijela drškom kašike). Bez obzira na to da li je povraćanje uspjelo, poslije 3-4 minuta treba opet dati bolesniku 2 kašike medicinskog uglja sa vodom. Svakako treba pozvati ljekara, ili bolesnika otpremiti u bolnicu.
Trovanje od nagrizajućih (kaustičnih) materija. Trovanje može da nastane od dvije vrste jetkih materija: od kiselina iii lužina.
Od lužina (kaustična soda, soda, lužna so) skida se u komadima sluzokoža na usnama, na jeziku, u ustima, jednjaku, stomaku i izlazeća slina je obično krvava a na pipanje je klizava. Usne i jezik nabubre, nastupaju bolovi u ždrijelu, jednjaku i stomaku, grčevi i povraćanje. Unesrećenom od lužine treba dati vodu sa limunom ili sirćetom (1-2 kašike sirćeta u 5 dl. vode) ili 3%-ne borne vode, a zatlm mlijeko ili 1-2 kašike stonog, jestivog ulja.
Znakovi trovanja kiselinama u ustima: izjedenost i opekotine na sluzokoži (sumporna kiselina izaziva crne, sona bijele, a azotna kiselina žute opekotine). Izlazeća slina je na dodir hrapava i ima kiselkast ukus.
Bolesnik ima velike bolove u stomaku, grčeve i povraća. Treba mu dati mlijeko, ulje ili bjelančevine (jaja) sve razblaženo sa malo vode. Poslije toga dati mu 1-2 kašike (kafene) pečenog magnezijuma razblaženog u pola čaše vode tako da popije u malim gutljajima. Osobe otrovane od kaustičnih materija strogo je zabranjeno nadražiti na povraćanje.
Važno! kada ima krvi u onome što je bolesnik povratio zabranjeno je dalje izazivati povraćanje!
Prva pomoć u slučaju strujnog udara
Povrijeđenog treba osloboditi od strujnog kola. Ako je moguće, električni vod odmah isključiti iz strujnog kruga pomoću prekidača, uklanjanjem osigurača ili prekidom voda. Prekid se smije izvršiti samo izoliranim alatom, npr. komadićem suhog drveta, ili u krajnjem slučaju sjekirom sa suhom drškom, ili kliještima s izoliranom drškom.
U izuzetnim slučajevima treba napraviti kratak spoj. Spasilac bezuslovno mora paziti na izoliranje sopstvenih ruku i nogu i zbog toga mora da stane na neku dasku bez eksera, na suhe krpe ili stolicu. Svoju ruku mora zaštititi npr. rukavom svog kaputa, suhom maramom, gumenim ili najlonskim rukavicama.
Spasilac treba da postavi ispod povrijeđenog izolacijski podmetač, npr. suhe daske ili drveni alat bez metalnih dijelova, suhe marame, PVC ploče. Najbolje je ako povrijeđeni sam skoči i istovremeno sebe oslobodi dodira sa strujom, ili ako spasilac podigne povrijeđenog nakon što se prethodno izolovao od zemlje. Povrijeđenog smijemo dodirnuti samo onda ako je izolacija besprijekorna. Prste povrijeđenog treba pojedinačno i oprezno odvojiti od kontakta i istovremeno zaviti suhom maramom ili drugim tkaninama.
Ako se žica voda odmotala oko povrijeđenog, onda vod treba prekinuti izoliranim rukama i kraj voda sa strujom fiksirati da ne bi prouzrokovao dalje nezgode.
Spašavanje, razumije se, odmah i bezuslovno treba započeti, ne smijemo unesrećenog ostaviti bez pomoći. Poslije prekida struje povrijeđenog treba postaviti vodoravno, olabaviti mu odjeću, a sa gornjeg dijela tijela potpuno je skinuti, obezbijediti mu svjetlo i čist vazduh. Glava povrijeđenog ne smije visiti, nego je treba malo podići staviti ispod glave (npr. savijeni kaput).
Ako je povrijeđeni u besvjesnom stanju, bezuslovno treba pokušati sa oživljavanjem.
Treba ispitati u međuvremenu usta i nozdrve povrijeđenog da li mogu propuštati vazduh. Treba odstraniti slinu ostatke jela i proteze. Zabranjeno je tečnost sipati u usta. Ako povrijeđeni ne diše, odmah pristupiti umjetnom disanju. Oživljavanje se može potpomagati četkanjem tabana, klistiranjem ili naizmjeničnim polivanjem grudnog koša i trbuha toplom, odn. hladnom vodom, ali pri tom se ne smije prekinuti umjetno disanje. Ako unesrećeni dođe svijesti moramo ga i dalje njegovati i ne smijemo ga ostaviti. Treba mu dati neko toplo piće (kafu, čaj, alkohol i sl.) ali mora ostati u poluležećem položaju.
Prema iskustvu, lake i lokalne povrede mogu se privremeno ostaviti van pažnje (kasnije treba pružiti ljekarsku pomoć), samo povrijeđenima koji krvare treba odmah pružiti ljekarsku pomoć.
Trunje, strugotina, čestice prašine. Prašinu, trunke ili insekta iz oka možemo odstraniti tako što ćemo povući donji kapak i čistom gazom ili maramicom obrisati. Ako je predmet ispod gornjeg kapka, onda treba uhvatiti gornji kapak na sredini i povući unaprijed na donji kapak, tako da trepavice dodirnu unutrašnju površinu gornjeg kapka. Ako na ovaj način ne uspijemo odstraniti strani predmet, ne treba dalje pokušavati, nego povrijeđeno oko treba zaviti i zatražiti ljekarsku pomoć.
Strano tijelo koje je dospjelo u nozdrvu treba pokušati odstraniti tako što ćemo drugu nozdrvu začepiti i jako ispuhati nos. Ako na ovaj način ne uspijemo, treba potražiti ljekarsku pomoć.
Vađenje stranih tijela, koja su dospjela u uho treba povjeriti ljekaru, jer prilikom pokušaja odstranjivanja možemo povrijediti bubnu opnu. Ako je neki insekt dospio u uho, treba jednu (malu) kašiku ulja, topljenog maslaca ili vode sipati u uho (u ležećem položaju) i držati 10-15 minuta.
Strano tijelo koje je dospjelo u dušnik pokušajmo tako otkloniti što ćemo zatražiti od povrijeđenog da udiše duboko i polako ćemo ga udarati po leđima između plećki. Ako predmet koji je zapeo u dušniku nije oštar, treba dati povrijeđenom vodu, a zatim sredinu hljeba (meču) i kašasta jela. Zabranjeno je u ovakvim slučajevima davati sredstva za čišćenje. Potrebna je ljekarska kontrola.
Trn koji je dospio ispod nokta samo onda smijemo pokušati da vadimo ako је dio koji viri napolje dovoljno dugačak da ga možemo uhvatiti pincetom ili maramicom. Ako je vađenje uspjelo, onda treba pustiti da rana malo krvari i zatim je namazati jodom i staviti zavoj.
Otpremanje povrijeđenog
Otprema povrijeđenog nije lak zadatak, za to je potrebno stručnosti, opreznosti i odgovarajuće fizičke snage. Nestručna otprema povrijeđenom povećava bolove i otežava stanje.
Prije svega treba utvrditi da li je bolesnik u takvom stanju da se može otpremiti, a može se otpremiti onda ako mu je, prema pravilima prve pomoći, pružena pomoć. Prije otpremanja treba smanjiti krvarenje, na ranu staviti zavoj i prelomljene ekstremitete imobilisati.
Ako je put do bolnice duži, povrijeđenog, po mogućnosti, treba osvježiti čajem ili kafom. Davanje alkohola (konjaka i sl.) treba izbjegavati. Prilikom otpremanja, povrijeđenog treba stalno nadzirati i kontrolisati, a ako olabavi zavoj ili povez imobilizacije, odmah popraviti. Ako dođe do gubitka svijesti ili slabljenja rada srca, treba primijeniti odgovarajuće metode oživljavanja.
Način otpremanja zavisi uvijek od vrste povrede i od broja spasilaca kao i od vrste raspoloživih sredstava za otpremanje.
Podizanje i premještanje bolesnika treba izvesti promišljeno, mirno i pribrano. Treba izbjegavati svako trzanje. Odjeća povrijeđenog ne smije biti zgužvana, a kada ga podižemo, treba ga dizati s one strane s koje nije ozlijeđen.
Otprema bez pomoćnih sredstava
Otprema samo uz jednog spasioca. Ako povrijeđeni može hodati, spasilac ga treba uhvatiti s leđa i tako mu pomoći. Ako ne može hodati ili je u besvjesnom stanju, treba ga otpremiti tako da spasilac klekne pored njega, jednom rukom ga uhvati ispod pazuha, a drugom ispod koljena, podigne ga i odnese.
Otprema s dva spasiooca. Povrijeđenom koji može hodati treba pomagati s obje strane. Ako ne može hodati, ali je pri svijesti, treba da se drži za spasioce koji ga nose. Povrijeđenog u besvjesnom stanju treba otpremiti tako što će ga jači spasilac uhvatiti ispod pazuha i preko grudnog koša spojiti ruke, a drugi će se postaviti između nogu povrijeđenog i poduhvatiti ga ispod koljena. Moraju ga istovremeno podići i ponijeti.
Slanje uz pomoć pomoćnih sredstava
Prenošenje nosilima. Povrijeđenog treba oprezno postaviti na nosila u ležećem položaju. Za ovo su potrebna dva lica, a u slučaju preloma donjih ekstremiteta, tri lica. Spasioci treba da stanu sa jedne strane povrijeđenog, istovremeno da ga podignu i postave na nosila.
Podizanje, pokretanje, zaustavljanje i spuštanje nosila moraju obavljati svi spasioci istovremeno, ali ne smiju istovremeno koračati jer bi došlo do potresa nosila. Ako se bolesnik mora duže transportovati, dobro je da se sa obje strane nosila veže po jedan pojas koji će spasioci staviti na ramena.
Nošenje bolesnika priručnim sredstvima. Ako nemamo pri ruci nosila, onda možemo improvizacijom napraviti priručno sredstvo za nošenje. Po potrebi, povrijeđenog možemo postaviti na ljestve, na skinuta krila vrata, na sto i tako ga nositi. To isto možemo činiti u ćebetu ili šatorskom krilu. Priručna nosila možemo napraviti i od dvije vreće istih širina tako što ćemo kroz donje ivice postaviti dvije letve odgovarajućih dužina. U nedostatku nosila, bolesnik pri svijesti se može nositi i na stolici. Spasioci treba da se postave sa dvije strane bolesnika, uhvate donji dio i naslon stolice i tako nose.
Preporučeni sadržaj kutije prve pomoći:
Pakovanje zavoja, srednje
komada 2
Veliki paket zavoja
komada 2
Traka za vezivanje, 10 х 5 m
komada 2
Sterilna gazna kompresa 1/2 m
komada 2
Pamuk, 25 g
u pakovanju 2
Ravna gaza izrezana 6 x 6 cm
od paketa 1
Pojas za zaustavljanje krvi
od paketa 1
Hanzaplast, 4 cm × 1 m
od paketa 1
Škare
komada 1
Štitnik za škare od platnene vreće
komada 1
Ampule joda
komada 12
Amonijska kičica
komada 3
Sveska za bilješke (40 lista)
komada 1
Vodič za pružanje prve pomoći
komada 1