Faʻamatalaga taua faʻapolofesa ma le saogalemu: O se iloiloga faʻapitoa faʻamaumauga, e le o se mamanu, fua faʻatatau, iloiloga o se alalaupapa o iai, poʻo ni faʻatonuga mo le fausiaina, asiasiga poʻo le toe faʻaleleia. O uluai vaevaega, spans, ratios, stresses, meafaitino, faʻamatalaga faʻatasi ma fofo faʻavae ua faʻafeiloaʻi e aunoa ma se faʻamaoniga faʻapolofesa ma e le tatau ona faʻaaogaina o se faʻamatalaga faʻaonapo nei. Fuafuaina ma galue i luga o alalaupapa e manaʻomia ai le au faʻataʻitaʻiga faʻatagaina ma konekarate, tulafono faʻatulafonoina ma faʻataʻitaʻiga, faʻamatalaga geotechnical ma hydrological, faʻatusatusaina o aʻafiaga tumau ma fesuisuiai, vaivai, matagi, vevela, seismicity, mautu, faavae, tulaga faʻapotopotoga ma le malosi, faʻapea foʻi ma le suʻega o mea, pala, sooga ma le tulaga moni o le fausaga. Avanoa i le fausaga, galue i le maualuga, taʻavale, siiina, uʻamea, tipi ma faʻapipiʻi e iai ni lamatiaga mataʻutia ma e manaʻomia se fuafuaga faʻapitoa mo puipuiga.

Design, fausiaina ma le toe faʻaleleia o alalaupapa uʻamea e le o se vaega o le ofo lautele fou a Savo Kusić. O le taulaiga o lo’o iai nei o le faamalama laupapa, fa’amalama laupapa-alumini, faamalama masani ma faitotoa. Mo se galuega fa’amalama po’o se faitoto’a, e mafai ona e lafoina tatalo mo se fa’amatalaga.

Alalaupapa Arch

O loʻo i ai alalaupapa faʻaofuofu moni faʻatasi ai ma faʻaofuofu malo, lea e mafai ona maua ituaiga uma o aʻafiaga, ma alalaupapa faʻaofuofu e fausia i laʻau, lea e maua ai se faiga malo e ala i le i ai o se faʻamaʻa. O se faʻailoga faʻamalosi (Langer beam) e faʻatatauina i lalo o le manatu o fesoʻotaʻiga faʻapipiʻi, o lea e naʻo le utaina o le faʻailoga i malosiaga masani. O taimi e punou ai e fa’aaogaina e le fa’amalo malo, lea e fa’atino ai fo’i le tulaga o le tete’e pe a tu’u le fa’aofuofu i luga a’e o le fa’alava.

Arches ma Langer beams e sili atu le taugofie nai lo alalaupapa fusi mo vaʻa tetele, aua o le tufatufaina tutusa o le uta atoa e maua naʻo le laina lagolago o le faʻailoga. Se’i vagana ai malosiaga fa’aopoopo, o taimi e mafua mai na’o le utaina o se vaega, o lea e matua la’ititi lava i fa’ailoga nai lo fa’alava.

Five history system drawings of truss arch bridges of different spans and roadway positions

Fig.1— Taulaga Lattice

Tolu tala fa’asolopito o ata o alalaupapa fa’ailoga apa ma tulaga eseese o auala

Fig.2— Uafu apa

a) Faiga faaofuofu. E seasea fausia uafu ua pipii ona o le faigata o le pipii lagolago. O pito sili ona taatele o ports i luga o sooga e lua. O taulaga e tolu faʻamau e iai le avanoa o le gaioiga o lagolago ma le suiga o le vevela e le mafua ai le malosi i totonu ia i latou. E fa’atatau tonu mo le fua faatatau maualalo f/l ma mo le tulaga o le palapala e le maufaatuatuaina. O taulaga malo e faia e pei o faʻasologa (fig.1) po o ni lagolago apa (fig.2). O le fausaga faaofuofu o loʻo tu i luga ma lalo o le alatele, o le alatele goto e aloese mai mea faʻalelei. O uafu i luga a’e o le alatele e maua ni pa’u ina ia maua ai le malosi o le uafu. Afai o loʻo faʻafesoʻotaʻi faʻamalosi le faʻailoga i faʻalava o avanoa lata ane (ata.1c ma le e), e mafai ona a’afia le aofa’i fa’amau i totonu o tapula’a lautele.

b) Langer beam e fai si malosi faaofuofu, talu ai o le umi o le punou e tutusa ma le mamao i le va o pona o le sootaga pito i luga. O vaifofo e iai se faaofuofu i lalo o le auala (fig. 3d) e seasea fa’aaogaina i alalaupapa. O le faʻalava mo faʻamaʻa e mafai ona avea ma laupepa uʻamea poʻo lattice. Faatasi ai ma vaifofo uma e lua, e mafai ona faʻaauau pea le faʻalava i totonu o fanua tuaoi, ina ia faʻatupuina faiga faʻaauau poʻo Gerber (fig. 3b). I le fig. 4 o loʻo faʻaalia ai se vaeluaga o se alalaupapa e tasi le vaʻa ogatotonu. O le fausaga lagolago o lo’o iai se fa’aofuofu fa’aofuofu, fa’amau fa’amau ma se atigipusa o’o’o tapuni e pei o se fa’alava fa’amalo e maua ai le fa’aoso ma le pi’o.

Five history system drawings of different Langer beam and arch solutions

Fig.3— Langer ave

Vaega Koluse Faasolopito o le Alalaupapa Vaega Pusa Fua Nofo Tasi

Fig.4— Fa’asagaga o se alalaupapa e tasi le va’a autu

c) Alalaupapa laupapa. Pe a manaʻomia le faʻamautinoaina o le maualuga fua o le faʻamatalaga i luga o le lautele atoa o le avanoa, e faʻaogaina faʻavaa i luga o le lua pe tolu soʻoga ma se maualuga maualuga lagolago nai lo faʻalava faigofie ona o le aafiaga o le faʻavaa (Fig.5).

e) Fa’atatauga. E masani lava ona fa’atatau ia fa’aofuofu i luga o le manatu e le fa’aleagaina le latou axis. Ae ui i lea, e mafai ona tele ni fa’aletonu elastic. I vaifofō fa’afefete le tumau, e le suia tele le aofa’i ona o le fa’aletonu, a’o fa’aletonu i fa’ailoga sa’o ma fa’alava Langer e mafai ona i ai se a’afiaga tele i le aofa’i.

Vaega fa’asolopito ma le fa’atulagaina o le alalaupapa fa’avaa ma le umi fa’ailoga i luga o le ata

Fig.5— Fa’alava alalaupapa

Alalaupapa taofi

O alalaupapa faʻapipiʻi lattice, ia e masani ona malo, e seasea fausia. O alalaupapa fa’aonapo nei o lo’o i ai se fa’amalo malo, lea e fa’atapula’aina ma fa’atutusa le punou mai le malosi fa’atotonu. O alalaupapa faʻafefeteina ma lapopoa tetele o le alalaupapa i luga o le Golden Gate latalata i San Francisco (Fig.6a) lautele1280m, ma le Uosigitone Bridge e lata ane i Niu Ioka (fig.6e) lautele1067m.

O la’au fa’ama’a’a o le u’amea u’amea po’o le lattice, o le maualuga faifaipea po’o le fa’atupula’ia la’ititi o le maualuga i luga a’e o lagolago ogatotonu. O le fua faatatau o le aū i le sima e filifilia tele i le fua faatatau1/9ia1/11. O faʻalavelave faʻafuaseʻi ua faʻaalia ai i le maualalo o le maualuga, o le malo e mafai ona maualalo tele, aemaise lava i le maualalo o le mamafa ma le laʻititi laʻititi o le alalaupapa.

Three Historic System Drawings of American Suspension Bridges of Feeses Spans

Fig.6- Alalaupapa faʻafefe a Amerika: a) Alalaupapa i luga o le Golden Gate i San Francisco (1937), b) Uosigitone Bridge i Niu Ioka (1931), i) Alalaupapa Florianopolis i Brasilia (1926)

Sprocket

a) O filifili faʻapipiʻiina o soʻotaga faʻatasi ma pito faʻalautele, e faʻapipiʻi tutusa le tasi i le isi ma faʻasaga le tasi i le isi i sooga faʻatasi ma soʻotaga tutusa o soʻotaga mai fanua lata ane, e faia i ni auala se lua - faʻatasi ai ma faʻamalosi faʻamalosi mai lamellas i pito poʻo faʻalautele pito e maua mai i le faʻamalosi (Fig.7). O le filifili o le alalaupapa i luga o le Rhine na fausia i le tensile strength nickel steel5,5ia6,5t/cm2. I totonu o alalaupapa fa’agata Amerika laiti, o le filifili e faia mai le sila masani, ma i nisi tulaga mai le u’amea po’o le uamea malo.

Tataina Fa’ainisinia Fa’asolopito o Florianopolis Bridge Chain Fa’amatala So’oga ma Elevation ma Vaega

Fig.7— Florianopolis Bridge filifili

b) Uaea maea. O maea tapuni e faia i le uaea susulu. O vaega pito i totonu o le uaea e puipuia i le ufiufi o le taʻitaʻi minium, ae o le pito i fafo o uaea taʻitasi e ufiufi i se puipui puipui.

O maea uaea lapotopoto lapotopoto i alalaupapa Amerika e tele lava i uaea e fa’amea vevela ma ua afifi i se vaega tutusa.

O uaea alalaupapa mālūlū e toso e iai le malosi e motu ai mai le 12 i le 20 t/cm2. E mafai ona matua fa’aitiitia le malosi vaivai pe a leaga le pito i fafo o uaea toso malulu.

O le fa’aumi o le maea li’o e fa’alagolago i mea mo uaea fa’apea fo’i ma le auala e fai ai le maea. O le fa’alauteleina o le malosi i le vaega o fa’amamafa masani fa’atagaina e o’o atu i le 0,003 i le 0,004. Talu ai ona o maea e tumau, e faʻapalapalaina e le 0,001 i le taimi muamua o le uta, o nisi taimi aʻo leʻi faʻaogaina le maea e faʻapipiʻi muamua i le malosi sili ma faʻaloloa. E fa’atapula’aina le fa’amanuiaga o lenei fa’alava, ona o se vaega tele o le “fa’alo’oloa tumau” ua leiloa pe a uma ona tatalaina le maea a’o fa’apipi’i atili.

Unite faʻasolopito, igoa uʻamea, ufiufi puipui, malosi, faʻalauteleina ma metotia o le faia poʻo le sasaa o ulu uaea e le o faʻamatalaga faʻaonaponei. O le tulaga o filifili o loʻo i ai nei, maea, taula, ulu uaea ma ufiufi puipui e fuafuaina e ala i faʻamaumauga, asiasiga ma suʻega; e le mafai ona fa’ailoa mai i lenei tusitusiga lautele.

Taula

O filifili e faia i mea e taula e fa’aoga ai polo i lagolago e sima i fa’avae mo le taula.

O maea taamilo e tutusa ulu i pito (ata.8). lea e tatala ai uaea i foliga o se salu, ma a uma ona faamamaina ona faatumuina lea i u’amea pa’epa’e. O ulu fa’apitoa e lafo e tutusa le malosi ma le maea.

Tatala fa’asolopito fa’apitoa o ituaiga e tolu o ulu uaea ma o latou vaega

Fig.8— Ulu uaea: a) ulu faigofie, e) ulu Amerika, i) ulu alalaupapa Rhine

Fa’amalologa ma so’oga uaea

O tautau e faia i u’amea lapotopoto, aemaise o paipa po’o uaea maea (fig.9ma11). I le tulaga o maea tapuni, ua ufiufi maea uaea i fusi uaea (fig.10). I le tulaga o fusi uaea eseese, o faʻamalologa ua mamanuina i se auala e mafai ai ona suia maea taʻitasi i ni mea fou pe a manaʻomia. O tautau maea e nonoa i ulu uaea, ma o nai eseesega laiti i le umi e tutusa ma shims.

O ata fa’atekinisi fa’asolopito o le fa’apotopotoga fa’amalolo o le alalaupapa tuai i luga o le Rhine

Fig.9— Taofi, alalaupapa tuai i luga o le Rhine

O ata fa’atekinisi fa’asolopito o le uaea o le alalaupapa fou ma tuai i luga o le Rhine

Fig.10— Nonoa uaea o le alalaupapa i luga o le Rhine: a) alalaupapa fou, e) alalaupapa tuai

Tatala faasolopito o se fusiua uaea e aofia ai se fusi o maea ma tauaveina ni tautau se lua

Fig. 11 — Nonoa uaea ma maea tautau

Olo (pylons)

O olo o alalaupapa taofi e faʻapipiʻi i le pito i lalo, pe mafai foi ona pipii, lea e tele lava i Amerika. Ua pipii mau le filifili i olo. E mana’omia le lagolago fe’avea’i pe’ā le mafai ona tu’uina atu ’olo i ’au fa’alava, lea o le a tupu i lagolago le gaioi.

Mo alalaupapa lapopo’a ta’i, olo ta’i pito i lalo e sili. I lena tulaga, e mafai ona faʻapipiʻi muamua olo, ona sosoo ai lea ma filifili mama ma tautau, ma mulimuli ane faʻamaʻa. I alalaupapa fa’apipi’i fa’amau, e mana’omia le fa’alava tele ona e na’o le fa’agaoio ole faiga fa’atutu pe a tapuni le fa’amalo.

lagolago auala ma laupapa auala

I le va’aiga o feoaiga ma le tausiga, e tatau ona tatou taumafai e fa’amautinoa e le ese le ala laupapa i luga o le alalaupapa, pe a mafai, mai le auala i luga o vaega feso’ota’i o le auala po’o le nofoaafi. Talu ai e le lava le maaa o le auala, e tatau ona faalagolago i luga o se faiga i luga o le itu i luga o le itu tusaʻo, faʻapea foʻi ma luga o se faiga e maua ai le lagolago faʻalava. O le mea e ta’ua o le track board o lo’o taoto i luga o track support, lea e tele lava ina aofia ai lagolago umi ma felavasa’i.

lagolago fa’alava

O fa’a felavaa’i e fa’afeiloa’i atu uta fe’avea’i i fa’amau autu. O i latou foi o se vaega taua o sooga. O fa’a felavasa’i e ta’oto sa’o i luga o va’a autu ma i le tulaga o alalaupapa fa’apa’u, o lona uiga o lo latou umi e tutusa ma le va o va’a autu. O lagolago fa’asolosolo e masani lava o laupepa u’amea, mo pupuu umi ma lagolago ta’avale masani. E aoga le maualuga o latou maualuga1/6ia1/8le umi, e ui lava i le tulaga o alalaupapa lapopoa ma sina mamao i le va o vaʻa feʻaveaʻi (aemaise lava i le tulaga o se laupapa laupapa), o lenei maualuga e mafai ona tutusa.1/20lautele.

I le avea ai o se tulafono, o lagolago faʻasolosolo e manatu o ni faʻalava faigofie, o loʻo fesoʻotaʻi faʻamalosi i lagolago autu, ina ia i totonu o le koluse o le alalaupapa, e faia ai ni faʻavaa matala pe tapunia. Ona o lenei mea, e tupu ai taimi pine, lea e tatau ona amanaia aemaise lava i fesoʻotaʻiga.

Fa’amatalaga fa’asolopito o le koluse fa’apipi’i fa’amau ma le tu’u sa’o

Fig.12— Feso’ota’iga fa’amau

I le tulaga o le paʻu i lalo, o le fesoʻotaʻiga e faia i tulimanu faigofie fesoʻotaʻiga, poʻo ni auala laupapa, lea e faʻapipiʻi i totonu o le koluse (fig.12), poʻo i luga o le laina o le I-vaega, ma suitulaga o latou ivi (fig.13). O le fofo i le fig.14e sili ona maaa, talu ai o iina o loʻo faʻapipiʻiina ai le laupepa faʻapipiʻi uma i le lagolago faʻafefe ma i luga o le laina, ina ia maua ai le taimi i le tulimanu e faʻamau sele. Faatasi ai ma isi fofo, e le mafai ona aloese mai le masae o se vaega o fao ma ua punou pito o le sootaga. So’oga e tusa ma le fig.12ma13e matua sili atu ona leaga i lalo o le aafiaga o le taimi nai lo i latou e tusa ai ma le fig.14. E tula’i mai fo’i fofo fa’apena mo isi tulaga fa’alava. O le fa’apipi’iina o lagolago fa’alava i luga o lagolago autu e mafai ona na’o le maualuga o le fa’atulagaga. Ona tatau lea ona faʻamaʻaʻa le lagolago autu o uʻamea i nofoaga o loʻo faʻaogaina ai le uta.

Fa’amatalaga fa’asolopito e lua o sui o le koluse fa’apipi’i, fa’asaga i luga ma laupepa fa’alava

Fig.13ma14— Vaaiga eseese o le sootaga o le koluse

Lagolago umi

O lagolago umi e mafai ona i lalo o le alatele ma lalo ole kolosi o tagata savavali. O le fusi pito i fafo, lea e masani ona faʻafesoʻotaʻi i le alalaupapa alalaupapa, e taʻua o le pito umi. O lagolago fa’aumi e faia i u’amea u’amea ta’avale ma laupepa. O lo latou lautele e o’o i12 m. Talu ai ona o fa’alava fa’aumiumi e fa’aalia i aafiaga sili ona tuusa’o o le uta fe’avea’i, o lo latou fa’ama’a’a e fa’asaga i le punou e matua taua lava. I le tulaga o alalaupapa nofoaafi, o le maualuga o le fusi e faʻatatau i1/8ia1/10lautele. O lagolago umi e faia i le sila maualuga e masani ona le talafeagai ona o le maualuga o le punou. I le tele o alalaupapa tuai, o le sootaga o fusi uumi sa faia e tusa ai ma le fig.15. O le tasi tulimanu fesoʻotaʻiga o loʻo taoto i le va o vae o le lagolago taʻavale, ae o le isi o loʻo taoto i luga o le maualuga atoa o le lagolago satauro. Faatasi ai ma nei ituaiga o fesoʻotaʻiga, e tulaʻi mai ai faʻafitauli maualuga lona lua, ma i le tele o tulaga, o le vaivai o le vaivai na tupu faʻatasi ma i latou, faʻapea foʻi ma taʻe i le mea e tipi ai le vae. Mo lea mafuaaga, e le faatagaina ia fesootaiga i alalaupapa nofoaafi. Afai e le mafai ona aloese mai le tipiina o le vae, o nei tipi e tatau ona faia i se lapotopoto tele, ina ia aloese mai le lamatiaga o le ta’e.

Fa’amatalaga Fa’asolopito o Feso’ota’iga Fa’amau Fa’aumi ma Angles ma Fa’amau

Fig.15— So’oga lagolago umi

Alavai

E tatau ona matua’i toto’a le alavai o alalaupapa. Ole alavai vave ma le atoatoa ole mea sili lea ona taua mo le umi o le ola ole luga ole auala, faʻapea foʻi ma le alalaupapa lava ia. I le faaopoopo atu i le faateleina o le elea ma le faateleina o tau o le tausiga, o nofoaga e teu ai vai e matautia foi ona o le faaleagaina o le kiona. Afai e mafai e le maualuga o le alalaupapa, e tatau ona i ai se pa’u umi o alalaupapa (ia le itiiti ifo i le 1%), e mautinoa ai le tafe o le vai i le alavai. O le vai ua pisia i le suauu ma le pefu e tafe ese i alavai. O nei alavai e tatau ona lava le pa’u umi ma e tatau ona avanoa, ina ia mafai ona mama i taimi uma.

Fa’amatalaga fa’asolopito fa’alava o alavai, masima sasaa, sima puipui ma fa’alava alalaupapa bituminous insulation

Fig. 16 — Alavai ma vaega puipui o luga ole auala

E le fa’afefeteina sima sima. E mafai ona fa’amama fa’apitoa i lalo o le ma’a pe’a fa’apea o lo’o taoto le ma’a i luga o se sima ua fa’ateteina, ma o lena ma’a lava ia e tele lava ina le mafai. Afai e le lava le paoa o le auala, ina ia malepe ai se vaega o le vai afā, e tatau ona saunia se fa’aluma. Mo alalaupapa u’amea, fa’apipi’i o le asphalt bitumen po’o le terra etc., insulating layers of bituminous insulating mass with solid inserting of paper with wool feel or jute lalaga, faapea foi insulating layers of metal foils o le ’apamemea po’o le alumini. E tatau ona puipuia vaega fa’a’ese’ese mai le fa’aleagaina fa’ainisinia fa’atasi ai ma papa puipui.

Fa’amatalaga o pa’u, alavai, asphalt, sima sima, bituminous masa, fa’afefe, jute ma pepa u’amea o tala fa’asolopito. Alavai faʻaonaponei, faʻafefe vai, puipuiga uʻamea, faʻamatalaga faʻapipiʻi ma le tausiga ua fuafuaina e avea o se faiga faʻamaopoopo e tusa ai ma tulafono faatonutonu o loʻo iai nei, tulaga tau, feoaiga ma le fausiaina moni.

Vaega fa’asolopito o le pito o le alalaupapa fa’atasi ai ma le asfalta, sima fa’amalosi, alavai ma paipa paipa

Fig.17- Fa’amatalaga o alavai i autafa o le alalaupapa

Feso’ota’iga

O fusi u’amea e itiiti le malo i le itu e fa’atatau i le va’alele o fusi, o fa’amau fa’atasi ma so’oga fa’apea i nodes e tele fo’i e mafai ona fa’agaoioi i le itu felavasa’i. O le mea lea, e mana’omia ai fa’alava savili ma fa’ava’a fa’alava e fa’atupu ai fa’amatu’a fa’avanoa muamua. E le gata i lea, e tatau ona latou maua ni uta e faʻafefe i luga o le vaalele o lagolago autu, ma mulimuli ane faʻamautinoa le fausiaina mai le faʻafefe ma le faʻafefe.

Spruces faasaga i le matagi

O nei so’otaga ua fuaina e maua ai le malosi mai le matagi ma isi uta faalava. E aofia ai fa’alava po’o fa’ava’a lagolago, sa’o pe fa’afefeteina e tusa ai ma fusi. O fusi o so’o fa’asaga i le matagi e tele lava fo’i fusipa’u o lagolago autu. E masani lava o lagolago fela’ua’i o fa’asaga ia o le so’oga fa’asaga i le matagi.

E fa’aitiitia le mamafa o le savili mo se alalaupapa fa’amomoli nai lo le alalaupapa e le’i utaina. Afai e fa’ataga e le va’aiga fa’alava, o alalaupapa alalaupapa e sili atu ona i ai ni fa’amau savili e lua i le va o fa’amau o fa’amau autu. Va’ai ata o faiga ile fig.18lea e faailogaina ai sooga i luga o le matagi ma sooga kolosi i laina motumotu.

Ole numera ma le ituaiga o feso’ota’iga fela’ua’i e tatau ona lava e fa’atupuina ai se faiga fa’ama’a’a. E masani mo grids e mautinoa ai le mautu i le tulaga o sooga polo foi. O Ports ma Gerber beams, se’i vagana ai tamai alalaupapa, e malo i so’oga fa’apitoa e fa’asaga i le matagi ma fa’asagatau i le fa’amau. I sooga o lagolago autu, e tatau ona faia sooga i se auala e le afaina ai le gaioiga o sooga, fig.18u.

Faiga ata o faatulagaga eseese o feso’ota’iga anti-savili i luga o alalaupapa

Fig.18— Faatulagaina o sooga e faasaga i le matagi

O laupapa sima lautele e faia i le u’amea po’o le sima fa’amalosi e matua malō i latou va’alele. Afai e le tele naua fa’alava, e mafai ona fa’ate’aina so’otaga fa’apitoa e fa’asaga i le matagi, talu ai o le matafaioi talafeagai e mafai ona ave e le laupapa laupapa. E na’o le taimi o le fa’apotopotoga e tatau ona faia ni faiga e fa’afefe ai malosi fa’asaga.

Pe a filifilia le faʻatumu, e tatau ona manatua e masani lava o malosiaga i totonu o laʻau e laʻititi ma o le punou umi o laʻau e tetele. O le mea lea e sili ai lattice e pupuu le umi o la’au (eg K-system po’o le rhombic system). O nisi taimi, o le faʻapipiʻi faʻafefe-matagi o loʻo tautau i luga o le auala lagolago ina ia faʻaitiitia le umi o le punou. Mo soʻotaga i luga aʻe o le fola, o le rhombic system e aunoa ma ni faʻamau e masani ona faʻaaogaina.

O le maualuga o le tulaga o le soʻotaga e faʻasaga i le matagi e faʻamoemoe tele i tulaga faʻavae (fig.19). Afai e mafai, o se feso’ota’iga fa’apitoa e ’alofia fo’i iinei. aemaise lava i malosiaga tetele, ma o le soʻotaga e faasaga i le matagi e faʻapipiʻiina i se auala e fesoʻotaʻi ai uʻamea o laʻau i vaalele o lagolago autu (fig.20).

Fa’amatalaga fa’asolopito o le feso’ota’iga o feso’ota’iga fa’alava ma I-profile ma papatusi fa’afeso’ota’i

Fig.19— Tulaga maualuga o le pipii e tetee i le matagi

Vaaiga fa’asolopito ma le vaeluaga o le fa’apotopotoga fa’apipi’i fa’apipi’i ma le lagolago tūsa’o

Fig.20— Nonoa Feso’ota’i i Matagi

Kolosi faavaa

O alalaupapa ma le auala taavale i luga e mafai ona malo i faʻavaa lattice mama e tusa ai ma le fig.22. Feso’ota’iga fela’ua’i i foliga o se fa’avaa e mafai ona fa’afeso’ota’i i mea fa’amaua’a autu o fa’alava u’amea. I le fig.21e tele laina na tuʻuina i luga o le faʻavaa faʻalavelave i luga o soʻotaga e lua, o lona uiga i luga o le meaʻai i lalo o le koluse sui, ina ia mafai ona maua mai le ala o asiasiga ogatotonu.

Vaega fa’asolopito o le alalaupapa fa’atasi ai ma laupapa auala ma mea fa’apipi’i i lalo o le fa’alava

Fig.21— Fa’avaa felavasa’i ma ta’iala fa’apipi’i

Fa’amatalaga fa’asolopito o fa’alava fa’alava fa’amau

Fig.22— Lattice cross-frame

Mo alalaupapa o loʻo i ai se auala i lalo ifo, o foliga o faʻavaʻa felafolafoaʻi e fuafua i le faʻamatalaga saoloto mo le uia o taavale. O alalaupapa o lo’o i ai fa’avaa fa’afeagai lattice o lo’o fa’aalia i le ata.23o. Fa’avaa felavasa’i e tufatufaina atu le uta (fig.24) e manaʻomia i le meaʻai ina ia faʻaogaina le galulue faʻatasi o lagolago autu uma e oʻo lava i se vaega o uta. Afai o se alalaupapa alalaupapa ma se auala pi’o pe afai foi o fusi autu o loʻo i totonu o se piʻo, e tatau ona amanaia lenei mea i le taimi o le faʻatusatusaina o fesoʻotaʻiga.

Fa ata faiga o alalaupapa ma fusi autu eseese ma sootaga kolosi

Fig.23- Fa’ata’ita’iga o feso’ota’iga felavasa’i ma lagolago autu

Vaega fa’asolopito o se alalaupapa i luga o le Vaitafe o Ruhr fa’atasi ai ma auala, va’a autu ma feso’ota’iga

Fig.24- Fa’asagaga ma fa’alava mo le tufatufaina atu o uta i luga o le alalaupapa i luga o le Ruhr latalata i Herdecke

Feso’ota’iga fa’asaga i a’afiaga

I le va o fusi faaumiumi o alalaupapa nofoaafi (fig.23i) e mana’omia le tu’uina atu o se so’oga fa’apitoa mo le mauaina o a’afiaga o le ta’avale. I-longitudinal girders e fa’atusatusa lava e matua’i ma’a’a i le itu felavasa’i, o lea e mana’omia ai le so’otaga fa’asaga i a’afiaga i tua e fa’atuputeleina ai lo latou saogalemu mai le fa’apa’u i tua (Fig.25).

Vaaiga fa’asolopito ma le vaeluaga o le itu o le a’afiaga fa’atasi le node i le va o lagolago umi

Fig. 25 — Feso’ota’i fa’asaga i a’afiaga itu

pipii fa’ato’i taofi

E le mafai ona maua e fusi feʻaveaʻi le malosi o loʻo galue i le itu umi o le alalaupapa ma tupu pe a taofi pe amata ona ave le taʻavale, ma e tatau ona faʻamaloloina e ala i le faʻapipiʻiina o soʻotaga faʻapipiʻi. O lagolago mafolafola lattice (fig. 26) e fa’afeso’ota’i lagolago fa’aumi ma se so’oga fa’asaga i le matagi (fig. 27). E masani ona i ai se eseesega maualuga i le va o le vaʻa ma le faʻapipiʻi. Ma i tulaga o le umi o le lagolago e mafai ona fesoʻotaʻi saʻo ma le fesoʻotaʻiga anti-wind, e manaʻomia se faʻapipiʻi faʻapitoa faʻapipiʻi, talu ai e le mafai e laʻau e faʻatumu le faʻapipiʻiina o le savili e le mafai ona maua se uta taua. I nisi tulaga, e mafai ona tu’ufa’atasia i se feso’ota’iga auala e tasi e fa’afete’e ai le matagi, feso’ota’iga a’afiaga i le itu ma le so’otaga fa’ato’i taofi.

Faiga ata o le lagolago umi ma le lua fa’atulagaina o la’au so’o fa’atasi

Fig.26— Faiga taofi taofi taofi

Fuafuaga fa’asolopito o le fola o le so’oga o fa’alava fa’alava, fa’alava fa’alava ma so’otaga fa’ato’a taofi

Fig.27— Pi’u taofi taofi