O le sima o se mea faufale e faigofie ona galue ai, ona e matua »usitaʻi« ma aogā mo galuega eseese o le aiga ma galuega i le togalaau. E mafai ona faia ai se pa, se nofoa i le togalaau, se ala i le togalaau, se terasa ma isi mea faapena, ma e mafai foʻi ona valiina.
Faavae o le faaiila sima
O le sima o se mea fau fale fa‘afai, e aofia ai vaega autū e tolu: mea faaopoopo, sima ma le vai. O mea faaopoopo fa‘alenatura e fa‘aaogā ai le iliili mai le vaitafe po o le eli, pe o le iliili oneone, ae e seāseā fa‘aaogā le maa ua nutimomoia po o se mea ma‘a tutusa le ma‘a.
O mea faaopoopo faafoliga o nei: lefulefu mai le pusa afi, lefulefu mai ogaumu uʻamea tetele, perlite ma keramzite. E tāua, ina ia tusa pe lata i le tutusa le tele o fatu o mea faaopoopo, lea e faamautinoa e ala i le siviina.
O le mea e fusifusia ai le sima o le sima lava lea. E tusa ai ma le faavasegaga o le malosi (o numera e sili atu ona tetele e faailoa ai le sili atu o le tulaga lelei) e faaaogā ai sima o le faailoga 300, 400 ma 500. Mo le paluina e mafai ona faaaogā uma le vai a le nuu, faapea foʻi le vai o vaitafe ma vaituloto, ae aunoa ma ni vailaau e afāina le sima (kalisiu, magnesium, suka, sulfates o vai minerale) ma le pH e lē itiiti ifo i le 6 ma e lē sili atu i le 8,5). E mafai ona faaopoopo i le sima, pe a manaʻomia, ni mea e puipuia ai mai le mālūlū/aisa, e faavave ai le seti, mo le valivali ma isi mea faapena. O mea e puipuia ai mai le mālūlū o le kalisiu chloride ma le mea e igoa ia Tricosal S III. O ia mea foʻi e avea ma mea e faavave ai le seti. E mafai ona faaaogā na o ia mea e lua e tusa ai ma faatonuga ua tuuina atu, auā e aafia ai le malosi mulimuli o le sima ma osofaʻia ai le uʻamea i le sima. O se aofaiga sili atu o ia mea e mafai ona oo atu ai i le malepelepe faakemikolo o le sima. (E mafai ona aupito maualuga le aofaiga o le kalisiu chloride i le 3% o le aofaiga o le sima i le sima e leai ni armature, ae i le sima faamalosia 1,5%). E faateleina le seti i le mea Tricosal Normal.
Mo le valia o le sima e mafai ona faaaogā vali oxide po o vali manganese, e tetee i aafiaga vailaʻau o le sima. E lē manaʻomia lava ona valia le sima i lona mafiafia atoa. E valia na o le vaega i fafo, o le vaega ufiufi.
O le aofaʻi o mea e fai ai le sima e faalagolago i le tulaga lelei o le sima. Mo le sima e avea ma faavae po o se faatumu, e fetaui le tulaga B 70. Mo 1 m3 o le sima e manaʻomia 1,1-1,3 m3 o mea faaopoopo, 150 kg o le sima 400 ma le tusa ma le 130 lita o le vai. O le tulaga lelei o le sima mo fausaga sima faamalosia e tatau ona itiiti ifo i le B 140. Mo lenei tulaga lelei o le sima e manaʻomia foʻi 1,1-1,3 m3 o le iliili, 210 kg o le sima ma le 120 lita o le vai.
A o leʻi palu le sima, e tatau ona lulu le mea faaopoopo ina ia na o le mea e tutusa le lapopoʻa o ona fatu e tuu i se tasi faaputuga. I lenei mea, a o matutu pea, e tatau ona faaopoopo i ai le sima ua luluina e aunoa ma ni patupatu, ma a o leʻi sasaa le vai e tatau ona palu le paluga i le suo a itiiti mai faatolu (e sili ona lelei pe a palu i luga o se ipu uʻamea po o laupapa): I le taimi o le toe faalua ona loloʻuina o le paluga o le iliili ma le sima i le suo, e tatau ona faaopoopo mai i se maualuga itiiti le aofaʻi talafeagai o le vai e faaaogā ai se pakete ma le faasūsū (ina neʻi fufulu ese e le vai le sima). A uma le paluga, e tatau ona tutusa le susū o le sima ma le susū o le eleele. (Faʻaeteete! E oo lava i le sima e foliga mago e oo lava ina faasūsūina e ia lava!)
E tatau ona aveese le laufanua ua tatala ma susu faapea ma palapala mai le nofoaga tatou te mananaʻo e faaaogā ai le sima, ma e tatau ona faasūsū luga o le a fesootaʻi ma le sima. E lē tatau ona tuu ifo pe lafo le sima mai le maualuga. Afai e tuu i totonu o se faataʻitaʻiga, e tatau ona lelei le ta. Mo galuega i le fale, e sili le auala ta lima. E mafai ona fai le ta sima i se uʻamea faatafafa pe lapotopoto le vaega, e mamafa 10-17 kg, ma se au e umi 1,2 m. E tatau ona faifai pea le ta ma ia mataala neʻi totoe vaega e leʻi ta. O vaega mafiafia o le sima e tatau ona ta i le tusa ma le taʻitasi 20 cm. O sima e sili atu ona palasitika, aemaise lava mo fausaga sima faamalosia, e mafai foʻi ona ta i le auala e tuʻi ai se uʻamea maʻai e 20–30 mm le lautele i totonu o le sima seʻia oo ina faatupuina i luga se vaega vaivai e pei o le vali.
E tatau ona tumau pea le susu o le sima ua tuu i totonu mo le itiiti ifo i aso e lua, ma o lea e tatau ai ona sasaa faavaitaimi i le vai pe ufiufi i se ufiufi susu. E tatau ona puipui le sima mai le leaga o le tau, lulu, lā malosi, matagi ma aafiaga eseese o vailaau. O nei aafiaga uma e leaga mo le faagasologa o le faamautuina o le sima, ma e fesoota‘i ai, mo le malosi o le sima.
Fausiaina o le sima lanu
A o faia le sima lanu, e faaopoopo atu i le sima ni pigment talafeagai ma mea e valivali ai.

O le ā - e fia?
I le faaopoopoina o vali, i soo se tulaga, e faaitiitia ai le malosi o le sima ma o lea e tatau ai ona faaeteete ma na o le faaaopoopoina o le vali i se aofaʻi faautauta. E lē tatau ona sili atu le vali faaopoopo i le 10% o le vaega mamafa o le sima. E masani ona faalagolago le lanu ua maua i le aofaʻi o le vali faaopoopo (faata‘ita‘iga, pe a faaopoopo le 6% o le iron-oxide samasama e maua ai le samasama malosi, ae pe a faaopoopo le aofaʻi o le 2% e maua ai le lanu kulimi). E ala i le palu faatasi o ni lanu se tele e mafai foʻi ona maua ni fesuiaʻiga fou. O lea la, mo se faataʻitaʻiga, pe a faaopoopo le 4% o le iron-oxide mumu ma le 4% o le iron-oxide samasama, e maua ai le mumu malosi, lanu piliki. O le paluina o lanu o le iron-oxide samasama ma le chromium-oxide lanumeamata o le a maua ai se ata matagofie tele o le lanu meamata. Afai e faaaogā le ultramarine nai lo le chromium-oxide lanumeamata, o le a avea le sima ma lanu moana turquoise. I le faaopoopoina o sina aofaʻi itiiti o le uliuli, e faamāmā ai i sina itu uma lanu.
O le vali, lea matou te faaopoopo i le sima, e tatau ona lelei lona malosi e ufiufi ai ma lona malosi e fa‘alanu ai (ina ia maua ai se lanu tutusa pe a faaopoopo sina aofaiga laitiiti o le vali). O mea sili e lelei o pigmente fa‘alenatura ma nisi pigmente fa‘asāina fa‘akemikolo. O ni nai fa‘amaumauga fuainumera: mo se taga sima e tasi e manaʻomia 1,5-4,5 kg o le vali. I le faaopoopoga o 1 kg o le vali i le sima mo le vaega ufiufi e mafiafia 1 uliuli (fa‘ata‘ita‘iga, mo le auala savali) e maua ai se sima lanu e ufiufi ai pe tusa ma le 1m2 o le luga.
Vali e sili ona masani ona faaaogā
O le mumu bauxite o se paluga olo o loo iai pe tusa ma le 20% o le okesene uʻamea. O lona tetee i le tau, le malamalama ma le vevela e tutusa ma le tetee o le minio uʻamea, ae e itiiti lona malosi e valivali ai.
O le lanu kobalt lanumoana o se vali fa‘anatura fa‘atūlaga e aofia ai le kobalt ma le aluminium oxide. O le paolo māmā o lenei lanu o le celinova blue, e iai le tin oxide. Ona o le la‘ititi o lona malosi e ufiufi ai ma lona aafiaga valivali, e tatau ona faaopoopo i ni aofaiga tetele i le sima, lea e ono mafua ai ona aliali mai ni māvae. E mafai ona fa‘afefiloi i vali e tetee i aafiaga o le tau, i le malamalama ma le vevela, ma e fusifusia faatasi ma le sima.
O le green chromium oxide o se vali faafoliga e lē faatulagaina. E tetee i le malamalama, i aafiaga o le ea, i le vevela, i le acid ma faavae. E mafai ona faaaogā faatasi ma le soʻo sima ma e mafai ona palu faatasi ma pigimenti uma. E sili lona malosi e ufiufi ai ma vali ai.
O le enaena o le manganese o se vali faafoliga lē faalenatura e iai le 20% o le okisa o le manganese. E tetee i le malamalama ma aafiaga o le tau ma e mafai ona faaaogā i fusifusia uma, ae a fefiloi ma pigmenti o loo iai le sulfur, e maua ai se leo uliuli.
O le manganese black o se pauta o se mea faalenatura e lē faanatura (vali eleele) ma le anotusi o le uʻamea ma le manganese oxide. E tetee i le lime ma le sima, i acids vaivai, i le malamalama ma aafiaga o le ea. E sili lona ufiufi ma e lelei foʻi lona onosaia i aafiaga o le vevela.
O le okeri samasama o se vali faalenatura e lē o ni mea faatulagaina. E suia le leo o lenei lanu mai le samasama māmā seʻia oo i le enaena ma e faia i le tele o lanu eseese. E aofia ai le hydrate o le oxide o le uʻamea (Fe203 - Н2О) ma le manganese. E aumaia e le oxide o le uʻamea le leo mumu, ae o le manganese le leo enaena. E teteʻe i le malamalama ma aafiaga o le ea, ae e lē malosi lona teteʻe i acids ma le vevela.
O le lanu meamata emerald (Guignet –– green) o le hydrate o le oksaida o le kromium. E fai si sili atu le māfanafana o lona leo nai lo le oksaida o le kromium, ma e sili atu foʻi lona tetee i le vevela.
O le mumu Sipaniolo o se vali anorganic faalenatura e maua mai i le pala o le hematite (uʻamea mumu). E aofia ai le 80-90% o le oxide uʻamea. E lelei tele lona malosi e ufiufi ai ma valivali ai, e tetee i le malamalama, i aafiaga o le tau, i le vevela ma e mafai ona palu faatasi ma soʻo se mea faapipii.
O le ultramarin lanumoana o se vali faafoliga e lē o se mea faalenatura, e aofia ai le silicate o le sodium ma le alumini ma le sulfur. E tetee i le malamalama, i le vevela ae e lē tetee i aafiaga o le tau, auā e osofaʻia e kasa asu o le ea. E lē mafai ona fefiloi ma pigment e iai le lead, copper, cobalt ma le iron. E mafai ona fefiloi ma mea e fusifusia i le vai tioata, le lime po o le sima. I luga o nisi luga e mafua ai ni pisia i nisi taimi. Mo le valiga o le mortar sima e mafai ona faaaogā na o le ultramarin mama.
Lanu meamata ultramarine. O le lanu ultramarine lanumoana i le vaega muamua o le gaosiga e iai se lanu meamata, ma i lenei tulaga e faatau atu ai foʻi. O uiga o le ultramarine meamata e tusa ma mea o le lanumoana, ae e laʻititi lona malosi e valivali ai ma lona tetee i le malamalama.
O le Umbra (enaena pogisa e pei o le velvet) o se vali faalenatura e lē faalāʻau e iai le okesaiti o le uʻamea ma le manganisi. Na o le pau lea o le vali eleele enaena. E teteʻe i aafiaga o le ea, i le malamalama, ma e iai le teteʻe feololo i le vevela. E mafai ona fefiloi ma mea fusifusia uma ma pigments.
O le miniuma uʻamea (uʻamea oksa mumu, paitaʻita uʻamea) o se lanu e le o ni meaola, faalenatura, e aofia ai 75% o le uʻamea oksa (Fe203). O se lanu eleele, ae e mafai foʻi ona maua e ala i le taoina o le ore uʻamea ma le ʻele. E tetee i aafiaga o le tau, i le malamalama, i le vevela ma i ʻaʻasa vaivai. E masani ona faaaogā ma e sili lona malosi e ufitia ai.
O le oxide uʻamea uliuli o se mea faale-mafaufau faanorgani o loo iai le fero - (ferri-oxide) (Fe304). E talafeagai mo vali e iai mea fusifusia sima, e tetee i aafiaga o le ea, i le malamalama, i le vevela ma aafiaga o acids vaivai. E lanu uliuli lanumoana ma e lelei lona malosi e ufiufi ai.
O le oxide uʻamea samasama (mars samasama, okera oxide ma faapena) o se gaosiga faafoliga o lanu eleele okera. E tutusa a latou meatotino.

Pe a faia le sima, e matuā tāua le faafefiloi lelei o le vali, ma pe a faaaoga na o le vaega mulimuli, ia tuu saʻo atu i luga o le vaega autū ma faamālosi i lalo. E tāua fo‘i le ufiufi o le formwork i le suau‘u parafini ina ia faigofie ai ona aveese. Mo le faia o ma‘a mo le auala savali, e mafai ona faia se mamanu sili ona lelei i le faaaogāina o ni fasi alumini se to‘aitiiti, ua punou i le foliga o le mataitusi L, le lautele 10 cm, le mafiafia 1-2 mm ma le umi faatulagaina, lea e mafai ona faapipii i fao i luga o se laupapa faavae.
E tatau ona uaʻi atu i le mea moni e sili atu ona malamalama le lanu pe a uma ona mago, o lea e fautuaina ai ona faia muamua se faataʻitaʻiga o le lanu.
Pa puipui o le sima

E faia le pa teuteu mai elemene sima e faatū i luga o se faavae e lua laina o piliki ma i le va o pou piliki. O elemene e gaosia i fa‘ata‘ita‘iga. O le faavae ma le faavaa o le fa‘ata‘ita‘iga e faia i laupapa ua fa‘amālamalama. O itu e lua e faafeagai fa‘asaga i le tulimanu o le fa‘ata‘ita‘iga e faamautu faatasi i le faiga o le u‘ili, pe a manaʻomia i fao po o faovilivili; o le itu lona tolu e faamautu i u‘amea soofaatasi, ae i le itu lona fa e tatau ona tuu ai ni faovilivili se lua ma ulu e pei o se mama, tasi i lalo ifo o le isi (ata 1, 1 vaega). I le poloka laupapa ogatotonu ma le vaega pito i lalo o faaofi laupapa (4 fasi e foliga i le mataitusi L) e tatau ona tuu ai pine laupapa, ae i le laupapa pito i lalo e tatau ona vili ni pu talafeagai mo le tuufaatasia o pine: A o gaosia elemene sima, muamua e tatau ona tuu faaofi laupapa i o latou tulaga, tapunia le fa‘ata‘ita‘iga ma faamautu i le pine (pine laupapa) o loo tuu i le ulu e pei o se mama o faovilivili. Ona faatumu lea o le fa‘ata‘ita‘iga i le sima ua palu mai le iliili lelei ma le sima vasega 300. Afai ua afa ona malo le sima, e tatau ona tatala le fa‘ata‘ita‘iga, aveese faaofi ma faaauau le gaosiga o le elemene e sosoo ai.
Afai ua uma ona matou faia se aofa’i lava o elemene sima, e mafai ona tatou amata i le fausiaina o le pa. Se’i tu’u, pe a mafai, i luga o se fa’avae sima po’o se fa’avae maa, ni laina se lua o piliki ma >>sii i luga<< pou.

ATA 1
E tatau ona tuu elemene sima i le sima ma le oneone ina ia sili atu ona pipii ma sili atu ona mausalī. Mo le malosi tele o le pa, e tatau ona “fusia” elemene sima i pou piliki. I luga aʻe o le laina o elemene e tatau ona tutuʻi i totonu o pou ni fasi uaea malosi ua punou i le foliga o le mataitusi U, ona fusifusia lea i latou i luga aʻe o le laina o elemene i le uaea. I lenei auala e mautinoa ai le lava o le malosi (ata 1, 2. vaega).
A o fausia le pa, ua amata mai i le laina lona lua e tatau ona tatou faaaogā le levela ma le uaea tūsaʻo, auā o se pa ua fausia lē tutusa e tuua ai se lagona leaga tele i le vaai, e ono avea ma lamatiaga mo ni faalavelave, ma e puupuu lona ola tautua.
E tatau ona faatumu sooga i le va o elemene i le sima o se lanu ese ma faalaugatasia ma le faaeteete. A oo i le maualuga talafeagai, e tatau ona ufiufi le pito i luga o elemene ma pou i papa sima. Pe a faatulaga papa sima e lē tatau ona tatou faasaoina le sima, auā a leai e faigofie ona paʻu ese papa.
O le pa teuteu faia i le sima e umi le ola ma matagofie. E moni, e mafai foʻi ona faia ni elemene o se isi foliga pe a faia ni faataʻitaʻiga talafeagai. E mafai ona faateleina le aafiaga teuteu o le pa i laau feʻaʻei.