Fa’aaliga taua fa’atekinisi ma le saogalemu: Ole tusi fa’aa’oa’oga lea, e le o se fa’atulagaga fa’atulagaina, fua fa’atatau, tulaga fa’atatau, fa’amatalaga tu’ufa’atasi po’o fa’atonuga mo le faufale, uelo, sima, fa’amau, fa’amalo po’o le toe fa’aleleia. O uluai fua fa’atatau, fa’ailoga, fua, meafaitino, taualumaga ma tagi e fa’aliliuina e aunoa ma se fa’amaoniga e tusa ai ma tulafono o aso nei. O le mamanu ma le faʻatinoina o fausaga faʻapipiʻi uʻamea-sima e naʻo le inisinia faʻatulafonoina faʻatulafonoina, faʻailoga fausaga, konekarate ma le vaavaaiga faʻavae i luga o le mea patino, uta, palapala, meafaitino ma tulaga faʻatatau.

O faufale feso’ota’i e le’o se auaunaga fa’apitoa i le ofo fa’alaua’itele o lo’o iai nei a Savo Kusić. O le taulaiga o loʻo i ai nei o faʻamalama laupapa, faʻamalama laupapa-alumini ma faitotoa masani. Mo se galuega fa’amalama po’o se faitoto’a, e mafai ona e lafoina tatalo mo se fa’amatalaga.

Folasaga

I nisi o faufale, e fa’aaogaina papa sima fa’amalosi i luga o lagolago uamea, e pei o papa laupapa o alalaupapa i luga ole I-longitudinal ma transverse girders poʻo faʻalo i fale i luga ole I-girders. I le taimi muamua, o ia faiga sa fuaina i lalo o le manatu o nei elemene e lua e mafai ona fegasoloai le tasi ma le isi ma o taimi i le itu o le sima autu na maua na o lagolago uʻamea. O le sima sima na faʻafeiloaʻi le uta i uʻamea uʻamea, ae e leʻi auai i le mauaina o tau faʻatatau tutusa (fig.1).

Vaega faʻataʻitaʻiga o se laʻau faʻapipiʻi faʻatasi ma se sima i luga o se sila I-profile

Ata 1 — Ave fa’atasi, faiga

Mo lenei auala o le fausiaina, e vaʻaia sooga faʻafefe i totonu o le sima sima i taimi masani, ina ia mafai ai ona faʻaitiitia le sima faʻamalosia ma aloese mai taʻele e le manaʻomia, o lona uiga o faʻalavelave faʻaopoopo. Ae ui i lea, o le poto masani ua faʻaalia ai o malosiaga moni i totonu o sea faiga e matua ese lava mai mea na fuafuaina. I le feso’ota’iga i le va o le sima fa’amalosia ma le lagolago uamea, e tupu ai se fete’ena’iga tele (fa’amauga fa’apipi’i), ina ia felagolagoma’i elemene uma e lua.

O le le lelei o le faʻalavelave faʻapipiʻi faʻafuaseʻi o le faʻaalia lea o se aafiaga notch i luga o sooga o le sima sima. Ua matua’i fa’atupula’ia le fa’asili i luga o le fa’alava i tafatafa o le so’oga, e tutusa ma le fa’amama solo i pito o su’iga itu. Talu ai e le suia le tulaga o le laina zero i le sooga, o le mamafa masani i le lagolago uʻamea e mafai ona sili atu le maualuga nai lo mea na fuafuaina mo soʻotaga toniga. Amata mai i lenei notch, adhesion mastering e mafai ona tupu lea e sosolo atili. O le mea lea, o sooga i totonu o le paʻu laupapa e le faʻataunuʻuina la latou matafaioi ma e le aoga.

Feʻau faʻatasi

I le tulaga o lagolago faʻapipiʻi, e faʻapea e mafai ona faʻafeiloaʻi saogalemu le malosi o le sele i luga o le faʻafesoʻotaʻi i le va o le lagolago uʻamea ma le sima sima (malosi i totonu o laʻau). O le tulafono o le sima o loʻo taoto saʻo i luga o le fusi pito i luga o le lagolago uamea ma e leai ni gaioiga faʻatasi. I le mea lea ua ta’ua o le maoti so’otaga, o lo’o fa’aogaina auala fa’apitoa e feso’ota’i ai (u’a, tu’u, taula), o lo’o fa’amau i totonu o le sima.

O le a tatou mafaufau i le tulaga o se laau faʻapipiʻi faʻatasi ma se sima sima e aunoa ma ni soʻoga faʻafefe. Afai o se uta faapitoa (fa’ata’ita’iga o le taimi punou) e galue mo na o sina taimi puupuu, o le mamafa tutusa ma suiga Δσ, resp. Δε e tusa ai ma le faʻasaienisi malosi faʻavae, e tutusa ma le sima faʻamalosia. Fa’amalosi i le uamea ma le sima, i se fa’aumiumi fa’apitoa, e tu fa’atatau i lo latou fa’aogaina o le elasticity: σst/σb = Est/Eb = n. Afai o le uta e umi se taimi, o suiga o le sima e tupu ona o le faʻaitiitia ma le tafe. Afai o le ε0= σ/E0 faailoga le deformation ona o le uta puupuu i le taimi nei _t =0, _ o le deformation faateleina i lalo o le uta tumau ona o feteʻenaʻiga seia oʻo i le taimi t i le tau εt = ε0(t + φt). I lalo o tulaga lava e tasi, o le faʻaleagaina o fua e faʻatatau e pei o loʻo faʻatusatusa i faʻamalosi. O le mea lea ua fai mai ai o le tulafono a Hooke e faatatau i suiga ona o le tafe. O le faʻasologa o le tafe φt e faʻalagolago i le taimi, vasega o sima, vevela i fafo, faʻafefe o le ea, taimi o le utaina o le elemene, ma isi.

Nai lo le punou e tusa ai ma Bernoulli\ ma Navier, o sootaga eseese e aliali mai, o lona uiga o le tufatufaina atu o le mamafa e tatau ona fuafua mai le faʻavasegaina o faʻasalalauga mo le tafe. O se taunuuga o le tafe, o le mamafa o le sima e faaitiitia, ae o le mamafa i le uamea e faateleina. O nei suiga faʻamalosi e faʻalagolago, faʻaopoopo i le faʻasologa o le vaeluaga, i luga o le elastic dimensions ma le taimi o le uta. O a’afiaga fa’apei pei o le tafe e tupu mai i le fa’aitiitia o sima. Ole aofa’i ole fa’aitiitia ole εs e fa’alagolago i le sima, le auala o lona gaosiga, fa’apea fo’i ma tulaga tau. O le faʻaitiitia o sima e le faʻalagolago i le uta e faʻaaogaina i le elemene.

O lona uiga

O mea fa’apipi’i e tatau ona fa’afeiloa’i ma le saogalemu ia malosi sele uma i luga o sima ma u’amea o lo’o fa’afeso’ota’i, ona o uta o lo’o tutupu, ma fa’apea e taofia ai le see. E le gata i lea, e tatau ona latou mauaina le malosi o le tensioning oblique, pe a fai ona o lo latou tele, o le vaega sima lava ia e le mafai ona mauaina. Ole tele ole malosi e fa’amoemoeina e tusa ai ma le a’oa’oga amata. O sui fa’apipi’i nei e fa’atatauina:

- O taula fa’apipi’i: O papatusi u’amea lapotopoto po’o mafolafola, fa’apipi’i i le fusi pito i luga o le lagolago uamea, lea e fa’apena fo’i le fa’apipi’i fa’amalosi o fa’alava sima fa’amalosia. E faia e pei o ni matau po’o ni fa’aoso, fa’ata’oto po’o sa’o. O nei taula e na’o le tasi le itu e galue ai ma e le aoga pe a suia e le malosi sele fa’ailoga.

- Fa’amau: O lo’o fa’apipi’i i le pito i luga o le lagolago u’amea, e mafai ona latou maua le pa’u i itu uma e lua. E tatau ona faia se eseesega i le va o le fai’ai vaivai ma le malo i le itu o le malosi o le sele. O sela vaivai o le fai’ai e pagatia i ni fa’aletonu tetele ma le fa’asoasoaina le malosi o le sele i luga o latou luga. Fai’ai ma’a’a e tu’uina atu se fa’asoa sili atu o malosiaga i fa’aletonu laiti.

Vaega o se fai’ai fa’atasi ai ma tu’u sa’o i luga o se va’a alalaupapa fa’atasi

Ata 2 — Alalaupapa i luga o le Vaitafe o Ruhr latalata i Herdecke

- Fa’amalosi fa’apipi’i: E fa’amau i luga o se lagolago uamea ma fa’apipi’i i vaega e fa’afeso’ota’i ai. E le talafeagai mea faʻapipiʻi mo malosi faʻapipiʻi taua. E faapena foi mo u’amea lapotopoto lapotopoto. Mo se faʻataʻitaʻiga o auala mo fesoʻotaʻiga i luga o alalaupapa, i le fig. 2 o loʻo faʻaalia ai fusi o le alalaupapa i luga o le Ruhr e lata ane i Herdecka (pepa 60x40 faʻatasi ai ma faʻamau faʻamau ϕ12, e faʻapipiʻiina i latou lava, e le faʻapipiʻiina i le faʻatonuga; i le fig. 3 o lona uiga mo le faʻafesoʻotaʻi o vaʻa felafolafoaʻi o le tasi alalaupapa, e faʻatatau i le tele o le malosi faʻafefe, faʻapipiʻi pito i tua mo faʻamau, faʻapea foʻi ma faʻamau saʻo mo le fusi pito i luga ma faʻamau faʻapitoa, na faʻaaogaina. I le tulaga o stirrups umi, o le stirrups e mafai foi ona uelo i itu faafeagai, fig. 4a. I le fig. 4b o le fofo o loʻo faʻaalia ma faʻapipiʻi paʻu.

O le ata o le sooga o lona uiga i luga o le laau faalava o le alalaupapa

Ata 3 — lagolago felavasa’i o le alalaupapa e tasi

Tataina o tu’u saisai umi ma vaifofo tu’u saisai

Ata 4 — Fai’ai ma fa’alavelave

I le fausiaina o fale, o lo’o fa’aogaina fo’i fa’alava malō pe na’o fa’alava, ae o vaifofo ma fa’afefe vaivai o lo’o maua fo’i, e pei o. tulimanu fa’amau. Mo mafuaaga tau tamaoaiga, e masani ona faʻaaogaina taula faʻapipiʻi, e faʻapipiʻiina i se lagolago uamea (fig. 5a), poʻo le malolo i luga o le lagolago ma le tasi pito piʻo (fi. 5b). I le fig. 5c o loʻo faʻaalia ai le vaifofo tutusa ma matau faʻafefe. I le fig. 6 o loʻo faʻaalia ai se fofo masani mo lagolago faʻaalo i le fausiaina o fale, e taʻua o le a) se lagolago faʻapipiʻi e faia i I-beams, b) faia i T-beams, lea e faia e ala i le tipiina o le I-beams. I pito o lagolago, aemaise lava fa’amaufa’ailoga malolosi e tatau ona tu’uina i taimi uma (ata 7). E fa’aoga taula fa’aitu e fa’aoso ai fa’amamafa mai le fa’aitiitia ma le vevela i totonu o le papa.

O ata o taula sooga eseese ua uelo pe lagolagoina i luga o se lagolago uamea

  • Ata5— Tau fa’atasi*

Vaega o fusi faʻapipiʻi o le fausaga o le mezzanine faʻatasi ma I ma T uamea faʻamatalaga

  • Ata6- Lagolago o le fausaga o le mezzanine *

Fuafuaina o auala mo le soofaatasi e faia e tusa ai ma mataupu faavae. O auala ta’ito’atasi e tatau ona maua se malosi sele e fetaui ma lo latou avanoa. Pe a fuaina le sootaga uelo o le faiʻai, e tatau ona amanaia le taimi liliu.

O ata o le fai’ai pito ma le taula ma fa’amatalaga fa’apitoa fa’amau

  • Ata7- a) Fa’ai’u le fai’ai i le taula; e) taula*

Feso’ota’i fa’ama’i

O fa’amatalaga muamua na fa’asino i le so’o fa’amalo, lea o le fa’afeagai o feso’ota’iga i le va o le lagolago u’amea ma le ipu e tutusa ma le zero, ma o le so’otaga o lona uiga e fa’aauau pea. O le faʻaleagaina o le soʻotaga o lona uiga, o le faʻaleagaina o le lotoifale o le sima ma le lagolago uʻamea na le amanaiaina.

Pepa o fa’amau fa’atasi ma so’otaga fa’ama’i ma fa’ailogaina fa’afeagai fa’atusa

  • Ata8— Fa’amau fa’atasi ai ma so’o fa’amau*

I lalo o le manatu o le faʻapipiʻiina malosi, o malosiaga e tuʻuina atu e ala taʻitoʻatasi o le soʻotaga e faʻatusatusa i le malosi faʻafefe ma le va o le faiʻai. Afai o fegasoloaiga taua tele i le va o le lagolago uamea ma le sima e tupu i nisi vaega, e mafua ai le toe faʻavasegaina o malosiaga. O le sima e mafai ona taofi le galue o se ipu mamafa o se laʻau faʻapipiʻi, lea e faʻaitiitia ai le maualuga o tau o le siʻi. I le fig.8o se faʻataʻitaʻiga o se fausaga faʻatasi ma se faʻapipiʻi faʻamalosi e tuʻuina atu, e tutusa ma le alalaupapa i luga o le Rhine, Koln-Rodenkirchen. I le fig.9o loʻo faʻaalia le aʻafiaga o le faʻapipiʻi faʻamalosi i luga o se lagolago faifaipea, mo se malosi faʻapitoa ma se uta faʻasoa atoa. O le si’itia ψ, o le fua lea o le malo o le sooga mo le mauaina o sele, o loʻo faʻamatalaina i le ata.8. O le aʻafiaga o le faʻapipiʻi faʻapipiʻi e matua tele lava, pe afai o uiga o le soʻotaga e filifilia ma le faʻamoemoe e maua ai sele.

Ata o le gaioiga o le so’o fa’apipi’i i luga o se fa’amau alalaupapa fa’aauau

  • Ata9- Fa’ata’ita’iga mo se alalaupapa ma so’o fa’alava*

Fa’atatauga o fau fa’atasi

I le mataupu faavae, e taugofie le mafiafia o le sima sima e tatau ona laʻititi pe a mafai, ae o le laʻititi laʻititi e fuafuaina e tulafono faatonutonu e tatau ona tausisia.

Fa’atulagaina fa’amautu

I le tulaga o faufale fa’atulagaina (fa’ata’ita’iga fa’alava faigofie), o a’afiaga fa’apitoa i le vaega masani mo se uta fa’apitoa e tumau, pe tutoatasi mai le taimi. Na’o taimi punou ma malosi masani i nisi vaega o le vaega e fesuisuia’i ona o a’afiaga o le tafe ma le fa’aitiitia.

O le aʻafiaga o le faʻaitiitia e mafai ona faʻatusalia o se eseesega o le vevela tutusa i le va o le lagolago uʻamea ma le sima sima. O se taunuuga o le faʻaitiitia o le sima, o faʻamalosi i totonu e aliali mai i totonu o le vaega faʻapipiʻi, e taʻua o faʻamaʻi faʻamalosi mai le faʻaitiitia i totonu o le sima, o lona faʻafefe e puipuia e le aʻafiaga o le lagolago uʻamea (faʻapea foʻi ma le faʻamalosia o ia lava), aʻo faʻalavelave faʻapipiʻi tutusa e tupu i le vaega uʻamea (fig. 10). Fa’aitiitiga fa’atuputeleina i le taimi i se tau fa’ai’u e tusa ai ma se galuega fa’aopoopo e tasi. Talu ai ona e fa’atupula’ia fo’i fa’alavelave fa’aitiitiga fa’atasi ai ma suiga fa’aitiiti, o lea e i’u ai i le mea e ta’ua o le shrinkage flow.

Ata o le fa’aitiitia fua o le ipu ma le mamafa ona o le fa’aitiitia i le lagolago fa’atasi

Ata 10 — a) Fa’aiti’itia le ipu e aunoa ma se so’oga; e) fa’amamafa ona o le fa’aitiitia o lagolago fa’atasi

Faʻalagolago i le faʻaogaina o le faʻaogaina o le mamafa o le sima, o loʻo i ai se eseesega: faʻapipiʻi mo naʻo le avega feʻaveaʻi (o le mamafa o le tagata lava ia e naʻo le lagolago uʻamea, ma o le faʻapipiʻi faʻapipiʻi e maua na o uta o loʻo galue i luga o le fausaga maeʻa), faʻapipiʻi mo le mamafa o le mamafa ma le mamafa o le mamafa atoa ma le mamafa o le tagata lava ia. faiga).

O le mea muamua e tupu pe a fai ia uamea e fai ma lagolago, e aunoa ma le lagolagoina, ma i le taimi o le sima e mafai ona punou i le fanua (fig. 11a). I lenei tulaga, o le lagolago uamea lava ia e ave le mamafa o le sima ma le fomu. Fa’ato’a fa’ato’a fa’ato’a fa’agata le sima (fig. 11b), o lea e le tatau ona utaina le lagolago i le taimi lava e uma ai le sima, ina ia ’alofia ai le fa’aleagaina po’o le tele o le tafe o le sima.

I le tulaga lona lua, pe a maua foi le mamafa o le sima e le faiga faʻapipiʻi (fig. 11c), e manatu o le lagolago uamea e lagolagoina i le taimi o le sima i nofoaga talafeagai, ina ia le maua ai ni taimi taua. O le tufatufaina atu o le voltage pe a uma ona aveese le fatafata o loʻo faʻaalia i le ata. 11d.

Fa’apipi’i fa’asologa o le tu’uina atu o le voltage mo le fe’avea’i ma uta mate

Ata 11 — Feso’ota’i mo le fe’avea’i ma le uta mate, fa’atasi ai ma le tufatufaina atu o le voltage a’o le’i aveese ma pe a uma ona aveese le fata

Mua uta

I le tulaga o fa’alava faigofie, e la’ititi la’ititi fa’amalosi e tupu i totonu o le sima ona o le fa’aitiitia ma le eseesega o le vevela. O le mamafa tele e tupu i luga o fa’alava o lo’o tautau, va’a fa’aauau ma isi fausaga, ma e mafai ona ta’e ai le sima. Afai e aliali mai ni ta’e i le vaega o taimi le lelei, e leiloa le a’afiaga o le sooga. O le mea lea, e aoga le faʻaosoina o faʻamaʻi faʻamalosi laiti i totonu o le sima sima i luma atu ina ia mafai ai ona aloese ma le saogalemu mai le fausiaina o taʻetaʻe ona o le faʻaitiitia o le sima. E mafai ona fa’aitiitia le mamafa o le tete i le sima o fa’alava fa’atasi:

1. E ala i le fetaui lelei muamua le utaina o le u’amea u’amea (mua’i fa’avevesi o le pito i luga). I le taimi lava e tasi, e tatau ona su’esu’eina ma le toto’a le fa’asologa o le sima.

2. E ala i le siitia ma le tuu i lalo o lagolago ogatotonu o lagolago faifai pea. lea, faatasi ai ma le faiga talafeagai, e mafai ona mafua ai le mamafa o le compressive i le sima o le lagolago soofaatasi.

3. E ala i le faʻamalosi. O le tulaga sili ona faigofie o le taimi lea e faʻapipiʻi ai se sima e leai se totogi, ma naʻo le fesoʻotaʻi mulimuli ane i se lagolago uamea. O le lelei o lenei faiga o se faʻamalosi laʻititi laʻititi, talu ai o le fusi faʻapipiʻi o le lagolago uʻamea e le o faʻamalosia. E maua e lenei va’a taimi punou ona o le tafe ma le fa’aitiitia o le sima, o lea e tumau pea ona sa’o ona o le malosi o le fa’amalo. I le fig.12ma o le tufatufaina atu o faʻamamafa mo lenei tulaga o le faʻamaʻi o loʻo faʻaalia (t=0), ma i le fig.12b tulaga mulimuli i le faaiuga o le tafe (t=tE) ma i le ata.12c fa’amamafa punou ona o le utaina o taimi pupuu (t=a). I le fig.12d o lo’o fa’aalia ai le tufatufaina o le voltage mo t=0 i le tulaga o le muai fa’amalosia o le sima fa’amau.

Ata o le mamafa i le taimi o le faʻamalosiina o se sima e leai se totogi ma soʻotaga mulimuli

  • Ata12— Fa’amamafaina o se sima tu’u fua fa’atasi ai ma le so’oga mulimuli mai*

Fauga e le mautu

O fa’alava fa’aauau ma fausaga fa’apena e maua ai taimi le lelei o le punou, lea e masani ona mafua ai le fa’aoso maualuga i le sima fa’amalosi. O ta’eta’ei e le mana’omia aemaise lava i alalaupapa, pe a mafaufau i le ola tautua o fa’alava fa’atasi ma le a’afiaga o notches i luga o ta’e. O faiga fa’aletonu e fa’atatauina mo uta pu’upu’u (moving loads) e tusa ai ma metotia masani o statics mo se faiga e le suia. Ole aofa’i fa’atatau ma fa’aletonu e tutusa ma se faiga fa’alelei lelei. I lalo o le aafiaga o le uta faifaipea, aemaise lava prepressing maualuga, tafe tele i taimi uma e tupu. Pe a fuafuaina le malosi muamua, o le feteʻenaʻiga o elemene faʻapipiʻi muamua e tatau ona amanaia. I le taimi o le fausiaina, e tatau ona filifilia ma le faaeteete le pito i luga o alalaupapa fa’atasi. O lagolago faʻapipiʻi saunia e matua malosi, o lea e toetoe lava a le mafai ona faia ni faʻasaʻoga mulimuli o le tulaga maualuga. O le tulaga mulimuli e faatoa ausia pe a mavae ni nai tausaga, pe a fua i le tafe. E le o mautinoa lena tulaga i nisi itu, talu ai o aafiaga o le fa’aitiitia ma le tafe e fesuisuia’i, e fa’atatau i le tau e le mafai ona valoia.

Fa’ai’uga

O le fa’aogaina o feso’ota’iga e le fa’atapula’aina i laupepa u’amea, ae e mafai fo’i ona aofia ai lagolago mo le fa’ama’a’a o la’au Langer, alalaupapa fa’alava, ma isi fa’apea fo’i lattice girders ma se ala ta’avale i luga pe lalo. Alalaupapa Lattice - o le mamafa o le mamafa e tupu i luga o le auala i tafatafa o le alatele i lalo, talu ai o nei papa e tatau ona mulimuli i se tulaga sili atu pe itiiti ifo i le faʻalauteleina o le fusipaʻu o le fusi autu. E mana’omia lava le fa’aumiumi muamua ina ia ’alofia ai ta’e. I le fig.13o loʻo i ai se faʻamaufaʻailoga tuaoi lea e le o toe i ai se fusipaʻu pito i lalo o le uamea, ma o lana matafaioi o loʻo faʻaaogaina atoa e se sima faʻamalosia faʻamalosi i itu uma e lua. I le fig.13e iloa atu alavai o le vaega60x180mm i le lagolago lava ia.

Vaega o le Alalaupapa Gahle ma fa’amatalaga o le pona o le fa’alava u’amea pito i lalo ma le sima fa’amalosia

  • Ata13- Alalaupapa Gahle: a) vaega; b) node o le fusi pito i lalo, agavale i le nofoaga autu, taumatau i Vešaljka*