Galue i vailaʻau ma palasitika
Sa masani ona manatu le kemisi o se »faʻataulāitu uliuli«, a o aso nei tatou te fetaiai ai i so o se laasaga, e oo lava i le fale. Ua tatou iloa e mafai ona faigofie ona tatou fufulu le tagamea i le »Crni bik« po o isi detergenti. E toʻatele ua iloa e faatupulaʻia le numera o oktani o le penisini ona o le tetraethyl lead. Ioe, e lē avea nei malamalamaaga ma fai ai se tagata o se tagata kemisi. Ina ia oʻo lava ina avea atili ai i tatou ma ni tagata faapena, seʻi o tatou faamasani i faavae o le kemisi:
O le mea e mafai ona vavae‘ese i isi mea, ma uiga eseese, e ala i auala faigofie fa‘aletino (filifili, lulu, maneta, ma isi) e taʻua o le paluga. O lena mea e matua tutusa atoatoa, e lē mafai ona vaevaeina i ni vaega e eseese o latou uiga e ala i ia auala faigofie, e taʻua o le tu‘ufa‘atasiga.
O tuufaatasiga e fausia mai molelaʻau ua aofia ai elemene, ua fusifusia i ni sootaga kemikolo faapitoa. O nei sootaga e lē mafai ai ona faigofie ona vaevaeina. O le faaleagaina, o le motusia o na sootaga e manaʻomia ai ni malosi tetele, ma ni gaioiga kemikolo. Ona malepe ai lea o molelaʻau i ni atoma elemene. Ua leva ona manatu e lē toe mafai ona vaevaeina atoma. I lo tatou senituri ua faamaonia ai le manatu sa iai muamua, e faapea o atoma e aofia ai ni vaega faavae e sili atu ona laiti, e eseese le tasi mai le isi e tusa ai ma le telē faapea ma le tau eletise. O vaega faavae sili ona lelei e aofia ai le proton ua utaina lelei, le neutron e lē faia se tau, ma le electron ua leaga lona tau.
I soʻotaga uma o elemene faalenatura e 92 e na o 15 e oo i 20 elemene e auai.
E fuaina le mamafa o atoma o elemene i le auala lea, e ala i le faatusatusaina po o le fia ni taimi e mamafa atu ai nai lo le atoma o le elemene sili ona mama o le hydrogen (e tusa ai ma le faauigaga fou o le 1/12 o le atoma o le carbon.
E leai se tasi o elemene e mafai ona tuʻufaʻatasia ma se isi elemene i ni aofaʻi soʻo se mea e manao ai. O le mafai ona fausia se sootaga vailaʻau ma le atoma o le hydrogen tatou te manatu o se mea e tasi le tau. O lea la, o le atoma o le hydrogen e tasi lona valence. O le atoma e fai ai se tuufaatasiga ma le tasi atoma hydrogen e faapea foi e tasi lona valence. Afai e fusifusia e le elemene ni atoma hydrogen se lua, tolu, fa, ma isi, ona faalua, tolu, fa ma isi lona valence. O le valence e valu o le valence aupito maualuga e mafai ona maua e se elemene e tasi. Peitai, e i ai elemene e tele o latou valence; o ni elemene e fesuisuiaʻi le valence.
O vaega autū o tuufaatasiga o ni tuufaatasiga e le o ni meaola ma ni meaola. I tuufaatasiga o meaola e iai le kaponi, ae i tuufaatasiga e le o ni meaola - seʻi vaganā ai ni tuusaunoaga seāseā - e leai se kaponi.
O le māfuaaga o le i ai o le toʻatele o tuufaatasiga faatulagaina o loo taoto i le mafai ona fusifusia faatasi o atoma kalaponi, o lona uiga i le fausia o filifili kalaponi. (O le igoa tuufaatasiga faatulagaina e afua mai i le manatu muamua e na o meaola ola e mafai ona gaosia i latou.)
O KISELINE o ni vailaʻau mataʻutia e faatamaʻia ma e mafua ai manuʻa tigā i luga o le paʻu po o totonu o le manava, e pei o le mu. E faigofie ona iloa le auʻiliʻiliga o kiseline i le pepa lakamusa, ona e mūmū le lakamusa lanumoana i le kiseline. A o galue ma kiseline e manaʻomia matatioata puipui ma totigilima paʻu. Afai, e ui i le faaeteete, e paʻū se mataʻu o le kiseline i luga o lo tatou paʻu - e tatau muamua ona solo i se ie mago, ona fufulu lea i le vai tafe ma mulimuli ane faalaʻititia ai faailoga o le kiseline i le vaifofo o le soda-bikarbona (ata 1).

ATA 1
O FAAVAE o oloa o le tali atu a oksa uamea ma le vai. O alkali e taʻua ai faavae e mafai ona solu i le vai ma e iai le aafiaga faaumiumi. E faigofie ona iloa, auā i lo latou aafiaga e liu lanumoana ai le litamasi mumu. O ni mea e matuā faaumiumi. O manuʻa mai ia mea e faigata ona togafitia, e sili atu ona faigata nai lo manuʻa e mafua mai i acids. E tutusa tulafono HTZ ma mea o acids. Pe a manuʻa le paʻu, e tatau ona fufulu i le acid ua faavaivaia (faataʻitaʻi le acid vineka).
O MASIMA e fausia i le tali a bases ma acids. E itiiti pe toetoe lava a lē afaina ai le paʻu. Peitaʻi i le galue ma masima e ao ona faaeteete, auā e oona nisi o ia mea.
Vailaʻau i aiga
Ua leva ona iloa lenei mea, aemaise lava i le faasaoina o oloa taumafa.
E mafai ona vaevaeina mea faasao i:
1. Mea e i le taimi e tasi e faaopoopo ai le tofo ma faasao ai oloa: suka, masima, vineka, gaʻo, acid citric, acid tartaric.
2. O mea e faaumatia ai meaola ninii: šalitra, glutamic acid, stipsa, susu lime, salicil, benzoic acid ma sodium benzoate.
3. Mea faafefete pei o le jeli, lanu ma mea manogi.
Suka. I le faaopoopo atu i le 55% suka (suka =C12H22O11) i se oloa (mai plums, raspberries, apricots, pears, apu) e aunoa ma le faaopoopoina o nisi vailaau, ua atoatoa ona faasaoina ai (slatko). E lē fautuaina le faaopoopoina o le sili atu i le 55% suka, auā e tupu ai le crystallization o le suka. O le aofaiga e itiiti ifo i le 50% o le suka e lē faasaoina. Pe a faaopoopo le suka i meaʻai oona, e na o le pupuu lava le kukaina, auā e tupu ai le pala o le suka.
Masima. O le masima o le umukuka (sodium chloride, NaCl) e tuuina atu foʻi le tofo ma faasaoina ai foʻi. O le tomai e faasao ai e sau mai le hygroscopicity o le masima (e mitiia le susū). Afai e masima le aano o manu, e fusifusia e le masima se aofaʻi o le vai e lē gata mai le aano ae faapea foʻi mai siama ma faaumatiaina ai i latou. E lē mafai foʻi ona ola isi microorganism e aunoa ma le vai.
Salitra. (Kaliuma nitrate, KNO3). Efuefu paʻepaʻe, masima, oʻona, ma tioata. E neutral. Mo le faasaoina o aano o manu 2,5 kg tatou te faataapeina 0,5 kalama o le kaliuma nitrate i le 100 g o le vai mafanafana. E faasūsū le aano ua lē tele i lenei vaifofo. E tatau ona faaeteete i le fua tonu, auā i aofaiga tetele e matua oʻona ma oona tele le salitra o le potassium.
O le acid glutamic (amino–pyrovic acid, amino-glutaric acid, НООС-СН2-СН2–СН(NH)2–СООН o se amino acid e maua toetoe lava i polotini uma. E faaaogā mo le faia o concentrates o supo eseese, supo mālūlū ma vela (Podravka, Knorr ma isi), faapea fo‘i mo le faasaoina o aano o manu. I le 1 kg o aano e ave le 5 g o le acid glutamic ua faamālū.
Stipsa (kalijum–aluminijum–sulfat, KAl(SO4)2 e faaaogā i lona tulaga mama mo le faasaoina, o lona uiga mo le faamaaa o le fausaga o fualaʻau vaivai, fualaʻau faisua, ina ia lē malepelepe pe faaleagaina i le taimi o le faasaoina. Mo le 1 kg o fualaʻau, po o fualaʻau faisua, e faaaogā le 1,4 g o stipsa.
Susu lime. E iai lona aafiaga e tutusa ma le alum. O le 0,5 kg o le lime mu e faataape i le 5 lita o le vai ma tuu e nofo mo le tasi po, ona ma le faaeteete lea ona sasaʻa ese (sasaʻa ese pe tusa ma le 2/3 o le vaifofo manino) ma i lenei susu lime [Ca(OH)2] e faasūsū ai fualaau aina po o fualaau faisua seʻia oo i le 15-20 m minute ma mulimuli ane fufulu i le vai mafanafana.
Asidū sitiriki. O le asidū sitiriki e matua lautele lona salalau i le lalolagi o laau. E maua i le toetoe lava o fua uma (Oksi–propan–trikarbonska kiselina, C6H8O7) O tioata e lē manogi, e lē lanu, o le asidū sitiriki e solu i le vai mafanafana. I le 1 kg o fua e manaʻomia le 1 i le 2g o le asidū.
Asidara uaina. E leai se lanu, e leai se manogi (C4H6O6), ma o lona masima potassium e maua i le uaina. E tai tutusa le aafiaga o lenei asidara ma le asidara tipolo.
Aisaete karaponi. E lē lanu, e maai lona manogi, o se mea malosi e matua oona ma ‘ai ai (СН3СООН). O se fili tele o le limu ma siama. I luga aʻe o se faaputuga faapitoa, i le siʻosiʻomaga oona, e lē mafai ona ola siama. O le mea lea e masani ai ona faaaogā le aisaete karaponi mo le faasaoina. E maua i faleoloa i faaputuga eseese (malolosi eseese). Mo le 1 kg o se oloa, e lava pe tusa ma le 2-3 decilita o le fofo 10%–o le aisaete karaponi. E faaleagaina e le aisaete karaponi le tele o uʻamea (uʻamea, alumini, apamemea, zinc). O le tuufaatasiga na faia i le aisaete karaponi ma le apamemea po o le zinc e oona, o lea e na o se pusa e faia i le tioata, keramika, enamel, palasitika po o le laupapa e mafai ona avea ma afifi mo le aisaete karaponi.
O le acid salicylic o se pauta pa‘epa‘e, pei o nila, o ni tioata, e lē manogi (C6H4(OH)COOH). O se vailaʻau oona i sela, ma e faatamaʻia ai siama ma spores. I se aofaiga tele e o‘ona fo‘i i le tino o le tagata, o lea e faaaogā ai mo le faasaoina i ni aofaiga laiti, ua tonu lelei. I le 1 kg o fualaau aina e sili atu ona faaopoopo le 0,8 g.
O le acid benzoic o se mea paʻepaʻe, silika, pei o nila po o papatusi, tioata (Н6С5СООН). E sili ona lelei lona faaumatiaina o siama ma spores. I aofaʻi tetele e afaina ai foʻi le tino, o lea e na o le 1 kg kalama e faaopoopo i le 0,5 o le oloa.
Mea fa’apipi’i
E to‘atele lava le aofa‘i o kelu faafaufau ua atili ai ona manumalo i le maketi. Peita‘i, e lē tatau ona faasesēina i tatou e le igoa »kelu lautele«. O nei kelu e lelei, ae e lē o ni kelu lautele; e na o nisi mea e lelei ona pipii i ai, ae o nisi e vaivai.

O le a matou lisiina ni nai kelu sili ona tāua, e mafai ona maua i le maketi i totonu o le atunuu, faatasi ai ma se faamatalaga po o ā mea e mafai ona sili ona lelei ona faapipii i ia kelu.
E faaaogā le tutkalo, (ivi, paʻu) mo le faapipiiina o pepa, laupapa, ie, cellophane, faapea foʻi ma le faapipiiina o nei mea i le paʻu ma le tioata.
Вenzol o le solvent o le polistirola, po o lona kelu. E lē gata i le pipii faatasi o laupapa polistirola, e pipii ai faatasi ma benzol i le polistirola le plexiglas, celuloid ma le cellophane.
E faaaogā le tioata vai mo le faapipiiina o tioata ma mea malo, e pei o le bakelite ma le ie, pepa, uʻamea, poselane ma le keramika, po o nei mea foʻi i le va o le tasi ma le isi.
O le chloroform o se solvent, o lona uiga foi o se kelu mo plexiglass. E mafai ona faapipii Plexiglas i le chloroform i tioata, keramika, porcelain, polystyrene ma celluloid.
E faapipii e Boropor le paʻu i le paʻu, paʻu i le uʻamea, paʻu i le metal, paʻu i le tioata, poriseleni, laupapa, ma ie. E faapipii foi le paʻu i le uʻamea, ae vaivai atu i le tioata ma le laupapa.
O le kelu “universal” Oho e faʻaaogaina ma le manuia mo le fa‘apipiiina o le tioata, porcelain, laupapa, poliplast, ma le u‘amea.
E faaaogā muamua lava Risopren (paʻu faafoliga) mo le faapipiiina o le paʻu ma le paʻu. E fautuaina foʻi mo le faapipiiina o le linoleum, podolit, ipu vinaz, ma le parquet i luga o le sima.
E faaaogā Savanol mo le faapipiiina o le paʻu, paʻu faakemikolo, ultrapas, kapeta, ie, laau, salonit ma le uʻamea faagalavanesa.
Neostik un »universal« kelu. E mafai ona faaaogā mo le faapipiiina o mea eseese; paʻu, laau, paʻu rapa, ie ma isi.
O le Drvofix o se kelu mo laau, laupapa laupapa (panel, iverica ma isi) stiropor ma le laau, parquet i luga o faavae laau ma isi.
Teleol (neoprene). Kelu mo le fa’apipi’iina o le pa’u, pa’u fa’alenatura, palasitika, ’ie, laupapa, ufiufi fola PVC ma isi.
Krautoxin (Kunstsoff aus der Tube). O se kelu e lua vaega, lea e muamua fa’afefiloi ai vaega e lua ona fa’aaogā lea i totonu o le afa itula. E fa’apipi’i ai uʻamea, maa, tioata, porselini, thermostabile poliplaste (bakelite) ma isi.
O kelu epokisi, e pei o: ARALDIT (Švajcarska), ЕРON (Shell), EPILOX (Buna-werke), EPORESIT (Mađarska), e masani ona maua i le maketi, i foliga o pauta, pasita, laʻau, ma emulisiona. O ni kelu sili ia, aemaise pe a faapipii uʻamea ma uʻamea, po o le paʻu, paʻu manu ma faapena.
Desmodur, desmoden o ni kelu polyurethane, e faaaogā i le faapipiiina o le uʻamea ma le paʻu, po o le uʻamea ma le uʻamea.