Podovi su važni jer pružaju ne samo funkcionalnost i zaštitu, nego i estetski i komforni aspekt životnog prostora. Najpreglednija podjela podova po vrstama dobiva se ako se istodobno uzmu u obzir način izvedbe podova i vrste i oblici materijala koji služe za izradu. Na taj način dobiva se sljedeća podjela: kameni podovi (kaldrme), košuljice (obloge), podovi od keramičkih pločica, podovi od sitnih pločica, podovi od krupnih pločica, drveni podovi i podovi od pluta, podovi od obložnih traka, podovi od umjetnih materijala koji se nanose lopaticom.
Uvjeti za podove u pogledu trajnosti i zaštite od vlage
Minimalni uvjeti u pogledu tlačne čvrstoće, čvrstoće na savijanje pri zatezanju kao i otpornosti prema habanju izloženi su za obloge od tvrdih betona u DIN 1100. Te se vrijednosti uglavnom mogu smatrati uvjetima kojima trebaju odgovarati teško opterećeni podovi industrijskih objekata. U DIN 272 izložene su minimalne vrijednosti za kamenodrvo (ksilolit) koje mogu vrijediti i za lako opterećene podove industrijskih objekata, kao i za podove stambenih i poslovnih zgrada.
Sl. 1 - Izolacija poda
Uvjeti za podove u pogledu toplinske i zvučne izolacije
Toplinska izolacija ne ovisi isključivo o podu, već o cjelokupnom sustavu međukatne konstrukcije. Značajan je, međutim, stupanj u kojem pod može oduzimati toplinu osobama koje na njemu stoje ili se po njemu kreću. Isto tako, s obzirom na zvučnu zaštitu presudno je važan cjelokupni sustav međukatne konstrukcije. Pri tome je pod od znatno većeg utjecaja – osobito ako je izveden u obliku plivajuće košuljice ili plivajućeg drvenog poda.
Sl. 2 - Akustična izolacija poda
Uvjeti za zaštitu podova od požara
Za podove u okolini ognjišta, kao i za podove ispod strmih krovova, a često i po radionicama i radioničkim halama, mora se zahtijevati da budu izrađeni kao vatrootporni ili kao vatrostalni. Pobliži podaci u DIN 4102.
Uvjeti za električnu otpornost podova
Opasnost za ljudski organizam od dodira s vodičima pod naponom relativno je velika čak i u granicama niskog napona do 250 volti. Opasnost se povećava ako pod na kojem se čovjek nalazi ima veću vodljivost. Prema propisima Njemačkog elektrotehničkog društva (VDE), svaki pod čiji je otpor manji od 7730 oma opasan je. To vrijedi osobito za vlažne i mokre podove.
Obloge (špalete)
Među najvažnije obloge spadaju: teraco podovi, betonske obloge, glinene obloge, mozaik podovi, gipsane obloge, ksilolitni podovi, obloge od ilovače i asfaltne obloge.
- Podovi od teraca: Teraco podovi su trajni, nepropusni za vodu i ne praše se. DIN 1965 Tehnički propisi o izradi obloga i o keramičkim radovima sadržavaju pobliže podatke kako o granulometrijskom sastavu agregata za teraco, tako i o načinu izrade.
- Betonske obloge: DIN 1965 sadrži pobliže podatke o običnim betonskim (ranije cementnim) oblogama, a DIN 1100 o oblogama od tvrdog betona. U posljednje vrijeme izrađuju se također i obloge od lakog betona – a isto tako i od lakih poroznih agregata, kao i od pjenastog betona – koje služe osobito kao podloge oblogama od umjetnih materijala koji se nanose lopaticom.
- Obloge od gline: Izrađuju se od drobljenih opeka s vapnenim, cementnim ili magnezitnim vezivnim sredstvom. One odvode toplinu slabije od betonskih obloga.
- Mozaični podovi: Mozaični podovi predstavljaju najljepšu i najotmjeniju vrstu obloge za čiju se izradu upotrebljavaju mramor, komadići pečene gline, mutno staklo ili keramika. Budući da ova vrsta poda od proizvođača zahtijeva mnogo sklonosti prema umjetničkom izrazu, vrlo se malo radionica bavi njegovom izradom.
- Gipsane obloge: Gipsane obloge su vatrootporne. Način njihove izrade izložen je u DIN 1965. Izrađuju se većinom od jako pečenog gipsa za obloge i to kao jednoslojne preko pijeska ili kao dvoslojne suhe obloge. Za gipsane obloge upotrebljava se također i prirodni anhidrit.
- Podovi od kamenog drva: Svojstva i način izrade podova od kamenog drva (ksilolita) standardizirani su propisima DIN 272. Dijele se na jednoslojne industrijske ili nabijene podove, dvoslojne podove od kamenog drva za stambene i poslovne prostorije, kao i na jednoslojne podloge za parkete, za obloge u trakama itd.
- Obloge od ilovače: Pobliže podatke o oblogama od ilovače – osobito za žitnice, poljoprivredna skladišta itd. – sadrži DIN 1965.
- Asfaltne obloge: Obloge od lijevanog asfalta upotrebljavaju se kako za izvedbu neposrednog gornjeg hodnog sloja poda, tako i za izradu podloga za parkete, za trakaste obloge, obloge od umjetnih materijala nanosivih lopaticom, itd. Ne stvaraju prašinu, ne propuštaju vodu, elastične su, a povrh svega odmah nakon izrade po njima se može hodati.
Sl. 3 - Mozaik od drva
Keramički podovi
Keramički podovi izrađuju se od keramičkih pločica. Praktično su neograničene trajnosti, laki su za održavanje čistoće i ne stvaraju prašinu. Za bliže podatke vidjeti DIN 1965.
Sl. 4 - Keramičke pločice kao imitacija mramora
Sl. 5 - Razni uzorci keramičkih pločica
Podovi od malih pločica
Podovi od sitnih pločica (površine oko 0,25 m2) izrađuju se od pločica prirodnog kamena, betona, klinkera, stakla, čelika, kamenog drveta i asfalta i polažu se većinom u cementni mort. Pločice od umjetnih materijala (od umjetne smole, bitumena i azbesta) polažu se lijepljenjem. Po svojim svojstvima odgovaraju oblogama izrađenima od istih sirovina i istih materijala.
Sl. 6 - Mozaik sitnih pločica
Podovi od velikih ploča
Za podove od velikih ploča – osim brazdanih limova od čelika i lakih metala – dolaze u obzir ponajprije tvrde ploče od drvnih vlakana, koje se pri polaganju uglavnom lijepe hladnim ljepilima. Imaju slična svojstva kao i obloge u trakama i upotrebljavaju se u iste svrhe.
Drveni i pluto podovi
Drveni pod spada u najstarije i – osim tepisnih zastirača i podova od pluta – predstavlja najtopliji pod za noge. Ovdje se ubrajaju: daščani podovi od patosnih dasaka, trakasti parket i tabličasti parket, pod od parketnih daščica i mozaik parket.
Pravilno položeni parketni podovi većinom pružaju i dobru izolaciju protiv koraka. Pod od parketnih daščica i mozaik predstavljaju nove vrste parketa. U svrhu jednostavnije njege, parket se u posljednje vrijeme pečati umjetnim smolama. Podovi od pluta veoma su topli za noge, izoliraju zvuk i ne propuštaju vodu. Za lijepljenje se upotrebljavaju specijalna ljepila.
Sl. 7 - Polaganje parketa
Podovi od obložnih letvica
Za najvažnije obloge u trakama smatraju se:
- Podovi od ploča tiskanog vunenog filca (balatum i stragula)
- Podne obloge od rastezljivih tkanina nalik tepisima
- Linoleumski podovi
- Gumeni podovi
- Podovi od umjetnih materijala sličnih tkaninama (igelit)
- Podovi od ploča i od traka polivinilklorida (gutasin i mipolan)
Dok se prva dva navedena zastirača jednostavno razastiru i samo uz rubove zatežu, dotle se svi ostali od trakastih obloga izrađuju lijepljenjem traka. Ove obloge ističu se malim brojem svojih sastavnica i – osim onih sličnih tepisima – time što nemaju prašine, što se lako peru i što su manje ili više elastične.
Sl. 8 - Linoleumska obloga kao imitacija laminata
Podovi od umjetnih materijala koji se nanose lopaticom
Mase od umjetnih materijala koje se nanose lopaticom predstavljaju smjese od umjetnih smola (većinom polivinilacetata) i dodanih tvari. Obloge se izrađuju na glatkim i ravnim podlogama u najmanje tri sloja koji se nanose lopaticom. Nakon 28-dnevnog sušenja na zraku njihova debljina trebala bi iznositi najmanje 2 mm. Slojevi tanji od 2 mm više ne predstavljaju obloge, nego prevlake ili premaze.