Danas je Savo Kusić fokusiran na drvene prozore, drvo-aluminijske prozore, prozore po narudžbi, vrata i zahtjeve za ponude. Ovaj tekst ostaje kao arhiva kućnog majstorstva i nije ponuda za projektiranje ili opremanje radionica.
Radni stol i spremište alata
Ako radionicu smjestimo u podrum, radni stol možemo napraviti od grubljeg i čvršćeg materijala (slika 1). Najbolje je da se stol lijevim i stražnjim rubom nasloni na zid na koji ga možemo pričvrstiti. Manji alat, umjesto u ormar, možete staviti na šipku koja se montira na zid (slika 2). U tom slučaju potrebno je staviti zastor od PVC folije kako bi zaštitili alat od prašine i vode koja prska tijekom rada.
SLIKA 1
Crteži na slikama 2 i 3 mg daju nam ideje o tome kako obični pult pretvoriti u stolarski pult, kako postaviti alat i kako pričvrstiti okomite lijeve nosače polica.
SLIKA 2
Radionička rasvjeta
Ukoliko prirodno osvjetljenje pulta nije zadovoljavajuće, moramo ugraditi svjetiljke, koje se mogu namjestiti u željeni položaj. Najprikladnija je lampa sa savitljivom polugom (savitljiva) ili lampa sa abažurom i kuglastim zglobom koji se izvlači kao harmonika (slika 3, donji dio).
SLIKA 3
Dobro osvjetljenje jednako je važno za uspješan rad kao i dobri alati. Osvjetljenje mora biti dobro ne samo za radni predmet već i za cijelu prostoriju.
Izravna, poluindirektna i neizravna svjetlost
Obična žarulja s direktnim svjetlom, obično obješena u sredini prostorije, daje čak i slabo osvjetljenje kada je njegov intenzitet jak. Izravan izvor svjetlosti stvara jake sjene, a pred očima se svijetle i tamne površine miješaju s oštrim kontrastima. Povećanjem intenziteta osvjetljenja povećavaju se kontrasti, (slika 4).
SLIKA 4
Ako ispod izvora svjetlosti stavimo prozirno mliječno staklo za usmjeravanje svjetla, dobivamo poluindirektnu rasvjetu. Značajan dio svjetla koje obasjava pult odbija se i raspršuje od zidnih površina, što stvara samo blaže sjene.
Indirektno osvjetljenje dobivamo ako svjetlosne zrake iz izvora svjetlosti ne dopiru direktno do nas, već se rasprše i reflektiraju od svijetlih površina zida. Tada se jedva stvaraju sjene.
Da bismo dobili osvjetljenje ujednačenog intenziteta, moramo povećati intenzitet izvora svjetlosti kod poluindirektne rasvjete, a još više kod neizravne rasvjete. Prostoriju je najbolje osvijetliti neizravnim svjetlom, koje ravnomjerno osvjetljava cijelu prostoriju bez jakih kontrasta – ali pult i radne predmete moramo osvijetliti izravno. Potreban intenzitet svjetlosti možemo osigurati samo direktnom rasvjetom.
Radni predmeti, pultovi i strojevi trebaju biti osvijetljeni na takav način da svjetlosne zrake ne ulaze u oči. Ako izvor svjetla postavimo ispod razine očiju, osvjetljenje se donekle poboljšava. Najpovoljnije osvjetljenje je kada su svjetlosne zrake usmjerene na predmet iz smjera naših očiju. Tada ne vidimo izvor svjetlosti ili odsjaj obratka i izbjegavamo njihov štetan učinak (slika 5).
SLIKA 5
Za radove koji zahtijevaju jače osvjetljenje (npr. kod projektiranja) posebno vodimo računa da izvor svjetla osvjetljava ploču za crtanje, ali da je ne vidimo. Očima najviše smetaju svjetlosna zrcala koja nastaju od jako reflektiranih svjetlosnih zraka. Tijekom crtanja takva ogledala nastaju i na svježe iscrtanim, sjajnim i konveksnim linijama tuša. Ako je potrebno, potrebno je barem nekoliko minuta posvetiti pravilnoj montaži svjetiljke.
Osvjetljenje prostorije i pulta najispravnije ćemo uskladiti ako prostoriju osvijetlimo neizravnim izvorom svjetlosti postavljenim iznad razine očiju, a radni predmet, bez bliještanja, izravnim svjetlom ispod razine očiju (slika 6).
SLIKA 6
Oni koji rade desnom rukom trebaju staviti svjetiljku na lijevu stranu, tako da desna ruka, koja je u pokretu, ne baca sjenu na obradak tijekom rada. Veliku ulogu u osvjetljenju prostorija igraju i svijetle boje zidova i stropova. Stupanj korisnog učinka rasvjete u pravilno osvijetljenoj prostoriji kreće se između 15 - 45% (kod neizravne rasvjete manji). Teško se postiže stupanj blagotvornog učinka viši od 50%.
Radovi iznimne finoće zahtijevaju odgovarajuće osvjetljenje. Naši crteži prikazuju minimalno, srednje i maksimalno osvjetljenje prostorija i radnih predmeta izraženo u luksima (slika 7).
SLIKA 7
Na kraju, dajemo nekoliko osnovnih ideja za realizaciju namjenskih, modernih rasvjetnih tijela (slika 8). Stolni indirektni izvor svjetla napravit ćemo od plastične posude za cvijeće, betonskog željeza dugog nekoliko decimetara i jednog većeg ispupčenog poklopca za posudu. Na dno lonca postavimo grlić lukovice i oblijepimo ga gipsom da lukovica koja se nakon uvijanja uvija ne viri iz lonca. Od betonskog željeza napravimo tri noge i jedan ili dva prstena za njihovo pokrivanje. Zakovicama ili lemljenjem spojimo noge i prstenove na mjestima dodira, a zatim u sredinu postavimo lonac. Poklopac pričvrstimo vijkom na ravne i perforirane gornje krajeve nogu. Unutarnju površinu poklopca bojimo svijetlo-sjajnom bojom, jer reflektira i raspršuje svjetlost. Postolje bojimo u boju koja odgovara boji lampe.
Odbijanje svjetlosnih zraka s fluorescentnih cijevi lako se može izvesti komadom oluka odgovarajuće duljine, koji se prethodno mora zatvoriti s obje strane. Ove krajeve pričvršćujemo na nosače fluorescentnih cijevi pomoću leptirastih matica.
Izvor svjetla, koji daje neizravnu svjetlost, može biti izrađen od dva spojena stožasta metalna predmeta zalemljena jedan za drugi pomoću betonskog željeznog držača. Usmjerivač svjetlosnog snopa ne smije stajati uspravno, već s donjim dijelom blago nagnutim prema zidu, tako da baca svjetlost i prema dolje, na zidove (sl. 8).
SLIKA 8
I na kraju, važno je znati da se veća potrošnja neizravnih izvora svjetlosti (za razliku od izravnih), koja se očituje u povećanim iznosima računa za struju, nadoknađuje očuvanim zdravljem naših očiju.
Izrada i ojačavanje radnog stola
Ako ima dovoljno prostora, u radionici možemo postaviti dva radna stola iste visine jedan do drugog. S lijeve strane stola treba biti stolarski stol i stol sa škripcima, a s desne strane radni stol za obradu metala opremljen škripcima i eventualno nakovnjem.
Najvažnija karakteristika radnog stola je snaga. Nije bitno ako je stol neugledan i glomazan. Važno je samo da izdrži pritisak velikih sila tijekom rada. Ako od običnog stola napravimo radni stol, spojeve moramo ojačati. Stol ćete najlakše ojačati tako da oko okvira koji uključuje gornje krajeve nogu pričvrstite jak armaturni okvir od dasaka (debljine 10-20 mm, širine 80-100mm). Spajanje čavlima nije dovoljno. Bolje je koristiti vijak za drvo, po mogućnosti čelični vijak s maticom, jer se mogu zategnuti ako se olabave (slika 9, dio 1).
Nakon armiranja gornjeg dijela stola, noge učvršćujemo dijagonalno postavljenim letvicama istih dimenzija. Prečka za fiksiranje bočnih nogu treba imati pad prema stražnjoj nozi, a za fiksiranje naslona stola pad s desne na lijevu nogu gledano sprijeda (slika 9, dio 2). Ako ugradimo i dijagonalni spoj učvršćen vijcima s prednje strane, taj spoj treba ići slijeva na desno prema dolje. Ako je prečka s prednje strane stola, onda je često na putu, pa je noge sa strane najbolje učvrstiti vodoravnim letvicama koje spajamo dvostrukim paralelnim uzdužnim nosačima sličnim ljestvama (slika 9, dio 3).
Također je jako bitno da je ploča stola ravna, čvrsta i deblja. Ponekad je potrebno povećati debljinu ploče ili je zamijeniti jačom. Nije dovoljno da je samo ploča čvrsta, potrebno je da bude dobro učvršćena. To se najlakše postiže pomoću drvenih valjkastih čepova debljine 1-1,5 cm koje utaknemo preko ploče u okomitu srednju os noge (slika 9, dio 4)·
SLIKA 9
Ako ne možemo nabaviti daske debljine 2,5-3 cm, onda koristimo dvije tanje koje zalijepimo ljepilom, zatim ih pričvrstimo vijcima i zajedno montiramo na okvir.
Pribor za blanjanje i dugačke izratke
Prilikom blanjanja daske moraju biti poduprte. Od velike je koristi stolno gnijezdo, tj. otvor 4x4 cm koji smo izrezali u ploču stola, šest centimetara od njegovog lijevog bočnog ruba, i prednju stranu za 10 cm (slika 9, dio 5). Željezni nosač pulta može se okomito umetnuti u ovaj otvor, koji često nije izrađen od željeza, već od letvice od tvrdog drveta presjeka 3,5 x 3.5 cm. S jedne strane ovog nosača pričvrstimo savijenu traku od čeličnog lima u obliku slova L, debljine 2mm, čiji je konzolni kraj izrezan u obliku lastinog repa. Pritišćući dasku za blanjanje na ovaj nosač s dva šiljka, možemo je obrađivati bez opasnosti da se pomakne u stranu. S druge strane nosača pomoću vijka pričvrstimo ravnu čeličnu oprugu s kosom podloškom. Ova opruga sprječava da rasterećeni nosač padne u gnijezdo, tj. drži nosač u određenom podignutom položaju (Sl. 10, dio l).
SLIKA 10
Možemo napraviti i drugu steznu napravu koju ćemo pričvrstiti vijcima na prednju lijevu stranu ploče stola. Nosač treba napraviti od komada tvrde grede koju moramo pričvrstiti tako da zakošena strana bude okrenuta prema prednjem rubu stola. U taj kosi utor mogu se učvrstiti daske čije rubove blanjamo, koje bi se uvijale da su poduprte željeznim nosačem. Na ovaj način možemo planirati i vertikalno postavljene ploče (slika 10, dio 2).
Ako obrađujemo tanju stranu duge daske nego veliku, za oslonac koristimo drvene grede koje se izvlače ispod ploče stola. Ove grede imaju presjek 6 x 6 cm i mogu se umetnuti između ploče stola i dodatne potporne ploče udaljene od ploče stola 6,2-6,5 cm. Po potrebi grede izvlačimo na potrebnu dužinu i na njih postavljamo dasku koju obrađujemo (slika 10, dio 3.)
Za obradu dugih predmeta potrebne su noge od kojih su najbolje one čija se visina može podešavati (slika 11, dio 1).
Također treba naglasiti da je cijelom dužinom prednjeg ruba ploče stola potrebno izrezati jedan utor dubine 5-10 cm i širine 12 cm, jer se u njega može smjestiti alat koji nam neko vrijeme ne treba.
SLIKA 11
Na kraju pokazujemo jednostavnu kutiju s alatom na koju možemo stajati. Ovu kutiju možemo ponijeti i na druga radna mjesta u kući (slika 11, dio 2).
Mengele i siguran rad
Uglovi koji se koriste u obradi metala, na temelju općih zahtjeva, ne smiju se odvajati od stolarskog pulta. Moraju biti čvrsti, jaki i sposobni izdržati sile guranja i povlačenja (npr. turpijanje). Potrebno je obložiti ploču s metalnom ili PVC pločom debljine 0,5-1 mm. Trebao bi biti ravan i pogodan za lako uklanjanje ulja i prljavštine. Plastični materijal je pogodan samo ako ne varimo, lemimo ili zagrijavamo na radnom stolu, što znači da ovaj premaz ne smije biti izložen jakim toplinskim utjecajima.
Paralelne stezaljke koriste se za prihvaćanje predmeta. Pri kupnji ne zaboravimo da manji predmeti mogu stati u veće kutije, ali veći ne mogu. Za potrebe kućanstva najprikladniji su škripci s čeljustima širokim oko 100 mm. Najbolje je da mangle pričvrstimo na desni prednji dio pulta, blizu nogu. Dobri škripci podešeni su tako da su radni predmeti u njima nadohvat ruke.
Ručne pomične stege koriste se ako se obradak drži u ruci. Još jedan, prijeko potreban dopunski dio jaglice je nakovanj, manjih dimenzija, kojim udaramo i savijamo predmete. Nakovanj bi trebao biti pričvršćen vijkom iznad jedne noge stola, inače njegova težina i udar mogu oštetiti sklop brojača škripca.
S anđelima treba pažljivo postupati. Radni komadi uvijek trebaju biti stegnuti na sredini čeljusti. Ako to nije moguće, zbog duljine predmeta, tada treba staviti komad iste debljine u čeljusti na drugom kraju. U tom slučaju, vreteno mangela neće biti deformirano.
Ukosnice se također mogu koristiti kao mali nakovanj ako na njima postoji utor za ravnanje.
Važan dio brojača škripca je jedna čvrsta ladica osigurana od ispadanja u koju spremamo najčešće korišteni alat i mjerni pribor.
Tekst i crteži su preneseni iz povijesnog izvora i nisu projekt radionice, električne instalacije, rasvjete, ventilacije ili protupožarnog sustava. Podrumski prostor može imati vlagu, nedovoljnu ventilaciju, prašinu, zapaljive materijale i povećane električne opasnosti. Nemojte improvizirati mrežne priključke ili zaštitu svjetiljke; električne radove treba izvoditi kvalificirana osoba. Koristite strojeve samo s odgovarajućim štitnicima, usisavanjem, osobnom zaštitnom opremom i prema uputama proizvođača.