** Archival Expert Content:** o le tala e faʻasaoina tala faʻasolopito, laulau ma ata e uiga i sima sima ma sima, ae e le o se faʻafefiloi mamanu, mea faʻapitoa, fuafuaga sima, faʻatulagaina faʻatulagaina, suʻega taʻiala poʻo le iloiloga o se elemene o iai. O le tuufaatasiga, meatotino, vasega faʻaalia, faʻaauau, auala o le faʻapipiʻiina, tausiga, faʻatonuga lelei ma faʻataʻitaʻiga taua e tatau ona fuafuaina e tagata tomai faʻapitoa e tusa ai ma le mea patino, mea faʻaalia ma tulaga faʻamaonia.

I aso nei, o Savo Kusić o loʻo taulaʻi i faʻamalama laupapa, faamalama fafie-alumi, faamalama masani, faitotoa ma talosaga mo upusii. O lenei tusiga o loʻo tumau pea o se faʻamaumauga faʻasolopito ma e le o faʻatusalia se ofo e mamanuina, gaosia, suʻega pe faʻatino fausaga sima.

Fa’amatalaga lautele

O le tuʻufaʻatasia o le sima sima poʻo le tuʻufaʻatasia o le sima o se pou, faʻamalosia sima sima fausaga, faʻaogaina elemene sima, alalaupapa alalaupapa, alalaupapa alalaupapa poʻo le auala sima, o le a manatu e faʻamalieina, o se tulafono, pe a fai o le elemene faufale o loʻo fesiligia e faia ma le itiiti ifo o meafaitino ma galuega i se auala e lava le umi ma talafeagai mo le faʻamoemoe. O le a le mea e tatau ona manatu e tumau ma fetaui mo le faʻamoemoe e tatau ona faʻamalamalamaina i luga o le mataupu i lea mataupu: o le mea lea, aʻo leʻi amataina le fausiaina o se fale, e tatau ona fuafua poʻo a mea e tatau ona i ai i le sima ma le sima e tusa ai ma le malosi faʻamalosi, malosi faʻafefe, tetee i le tau, vai, ma isi.

O le galuega a le konekarate faufale o le fa’amautinoaina o tau o meatotino ta’itasi e fetaui ma tau e mana’omia. O meatotino o le sima e mafai ona matua a’afia pe a fa’aogaina le malamalama o lo’o maua i aso nei.

Tulaga mo le fai sima ma mea tutusa

Afai o le compressive malosi o se elemene fausiaina ina ua mavae28aso e tatau ona tutusa40 MIa, pe afai mo le sima o nisi fausaga laupapa e mana’omia le malosi feliuliua’i mulimuli ane28aso e tatau ona tutusa4,5 MIa, e le tatau ona toilalo na tau fa’atapula’a i so’o se nofoaga; o le tau tapulaa pito i lalo atonu e latalata i le tau o tuutuuga. Afai e fa’amalieina tapula’a vaapiapi i le taimi o le fa’atinoina o le mea, o le lelei fo’i lea o le fa’atinoina e le konekarate o lana galuega. E matua afaina lava pe afai o tau faʻatulagaina e paʻu i lalo o le mautinoa - tusa lava pe naʻo ni nai nofoaga.

Talaga Fa’asolopito ma Recipes: O fuainumera, fa’atatau, fa’ailoga, fa’asologa o tausiga ma tapula’a o lo’o i lalo ua si’itia mai le ulua’i tusiga e fa’asaoina ai mea. E le tatau ona fa’aaogaina e fai ma fua fa’aonaponei, tulaga talia po’o le suitulaga mo le fa’afefiloi mamanu, su’ega su’esu’e, fa’amatalaga mea, fuafuaga fa’atekonolosi ma tulafono fa’atatau.

Malosi fa’amalosi ole sima ma sima

O le tele o le malosi faʻamalosi e faʻalagolago lava i meatotino o le sima, le aofaʻi o le sima, le aofaʻi ma le tuufaatasiga o le oneone ma le aofaʻi, le aofaʻi o le vai i totonu o le sima i le taimi o le faʻapipiʻiina, le auala e faʻapipiʻi ai, ma isi.

Sima fa’asolopito o le sima ma le malosi o le pusa i le aofa’i tutusa o le sima

Laulaula 1. Le a’afiaga o le aofa’i o fa’aputuga i le aofa’i tutusa o le sima.

1. Sima

O le malosi faʻamalosi o sima sima ma sima ua fuafuaina e ala i faʻamatalaga muamua ma faʻamatalaina e tulafono faatonutonu.

2. Aofa’i o sima

E tusa ai ma le fig. 1a, o le malosi faʻamalosi e faʻateleina i le faʻateleina o le sima pe a tumau pea le fua o le sima i totonu o le sima, ae o le aofaʻi o le sima i totonu o le sima e faʻatupulaʻia ma le tumau o le sima e tausia i taimi uma e le suia. Afai e tumau pea le le suia o le aofaʻi o sima ma naʻo le aofaʻi o le sima e faʻatupulaʻia pe faʻaititia, o le malosi o le a naʻo sina suiga pe a lava le aofaʻi o le sima e faʻapipiʻi uma ai fatu faʻatasi. O le malosi faʻamalosi o le sima o le a le faʻateleina e faʻavavau ma le faʻateleina o le aofaʻi o le sima - e naʻo se tapulaa patino. A maeʻa lena tapulaʻa, o le faʻateleina o le malosi o le a le taua e faʻatatau i le tau, lea o le a faʻateleina le faʻateleina i le faʻateleina o le sima. Ole aofa’i lelei ole sima mo 1 m3 sima ole 300-350 kg.

Tala fa’asolopito o le oneone ma le iliili, malosi fa’amalosi, sima ma le sima

Laulaula 2. Ole aafiaga ole tele ole oneone ile sima.

3. Aofa’i ole sima ile sima

O le malosi fa’amalosi o le sima e fuafua i le malosi o le sima, e pei ona fa’amaonia e laulau 1 ma 2. E na’o le aoga lea pe afai e sili atu le malosi o le sima nai lo le malosi o le sima ma pe afai o le aofaiga o le sima ua lava e ufiufi atoa ai fatu gaoa o le sima.

4. Granulometric tuufaatasiga o fa’apotopotoga

O le fa’aogaina o le mea fa’apipi’i o le a fa’ataunu’uina i le tulaga atoa pe afai o le fa’aputuga granulometric o fa’aputuga i totonu o le sima e fetaui ma fua fa’atatau o lo’o fa’aalia i le ata 2. I le Ata 2, o le pi’o fa’alautele atoa e fa’atatau i vaitafe ma iliili nuti. O le pi’o lea o lo’o fa’aalia ai o le aofa’i atoa, 25% e tatau ona ui atu i se sieve ma se avanoa #0,2mm; 65% e tatau ona pasi ile sieve #3mmdiamita. O le tapula’a pito i luga mo le fa’aputuga e fa’atatau i se sieve ma lona lautele #7mm.

O tulaga faʻaonaponei mo le fuafuaina o le tuufaatasiga o le granulometric o aggregates e eseese. E fa vaega ninii tuufaatasi: 0/4mm, 4/8 mm, 8/16mm ma 16/31,5mm. O vaega fa’aopoopo e fa’atatau i le aofa’i o le mamafa ma le mamafa o fatu.

Tala fa’asolopito o le va o le aofa’i o sima ma le malosi o fa’afefiloi sima eseese

Fig. 1.

Tala fa’asolopito granulometric fa’asologa o le ui atu i sieves mo le vaitafe ma le oneone nutimomoia

Fig. 2.

5. Aafiaga ole tele ole vai ile sima fou

O le malosi fa’amalosi o le sima e fa’alagolago tele i le aofa’i o le vai fa’aopoopo. Ole la’ititi la’ititi ole vai lea e maua ai e le sima le malosi sili ona maualuga e maua pe a, i le taimi o le fa’apipi’iina po’o le vibration o le sima, e aliali mai fa’ailoga o le “afu” manino, o lona uiga pe a faia se vaega manifinifi o le susu sima i le taimi o le fa’amalosi. Faatasi ai ma se faʻaopoopoga atili i le aofaʻi o le vai, e faʻaitiitia le malosi faʻamalosi. I lenei tulaga, o le vai-sima vaega o loʻo i le mea muamua - o le fua faatatau o le tele o le vai ma le sima i le 1 m3 o le sima. Ole mea sili ona lelei ole vai-sima mo le fa’asusu atoatoa ole 0,38 - 0,42. I le faʻatinoga, e faigata ona ausia ma o nei tulaga taua e maua mai i le faʻataʻitaʻiga, ae e mautinoa lava e faʻatatau i. Afai e le lava le tele o le vai, o le a le mafai e le sima ona sua atoa ma o le a le ausia e le sima le malosi ua fuafuaina. O le fa’aopoopoina o le vai pe a le mana’omia e “matete” ai le sima ina ia le o’o atu i lona malosi fa’atulagaina. A maeʻa ona faʻapipiʻi le sima, e tatau ona tausia e le aunoa mo le isi fitu aso. O le faafaileleina e aofia ai le fa’asusuina/fa’asusuina o le sima ina ia mafai ai ona fa’amalieina le sua o le vai ma ia mafai ai ona sua le sima e pei ona fuafuaina.

6. A’afiaga o le vevela

Pe a fau fale i le vaitau malulu, e tatau ona teu le sima ina ia aua ne’i o’o i le a’afiaga o le aisa a’o le’i fa’ama’a’a i luma i le tulaga e o’o ai le malosi fa’amalosi e le itiiti ifo i le 10 MPa. Afai e faia lenei faiga e aunoa ma se toe faʻalavelave, o le aʻafiaga talafeagai e mafai ona ausia muamua e ala i le faʻaopopoina o le antifreeze, accelerator, ma isi mea. Antifreeze e taofia ai le faʻamaisaina o le vai i totonu o le sima saunia, ma faʻavavevave faʻavave le faagasologa o le faʻamamaina, lea e matua telegese i le taumalulu. E mafai foi ona faʻaaogaina sima alumini, lea e fetaui lelei mo galuega i le kiona, pe a fai o se fesili o fale laiti. Afai o le sima i totonu o le vai-tumu e masani ona faʻaalia i le faʻamaisa ma faʻafefe (faʻataʻitaʻiga i le tulaga o mea faʻaoga hydrotechnical), e mafai ona faʻamoemoeina le faʻaleagaina pe afai o le sima i le amataga o le malulu e iai le malosi faʻamalosi e itiiti ifo i le 15 MPa. I tulaga o le maualuga o le ea ma le vevela o mea, e tatau ona tausia pea le sima ma susu ma malulu. E faʻamalosia foi le ufiufi o le sima fou ma soʻo se mea e taofia ai le vevela o le sima. I lalo o le aafiaga o le maualuga o le vevela (sili atu i le 50 °C) o le atinaʻeina o le malosi faʻamalosi o le sima e le mafai ona faʻamoemoeina pe a le lava le tausiga.

Saogalemu ma faʻatinoga: pefu sima ma sima fou e mafai ona faʻaleagaina mata, paʻu ma le manava, ma mea faʻafefiloi, pamu, vibrator, formwork, mea faʻapipiʻi ma elemene mamafa o loʻo iai faʻalavelave faʻainisinia faaopoopo. E le fa’aopoopoina fa’aopoopo mea fa’aopoopo, e le fa’aaogaina fo’i fa’amatalaga tau malulu ma mafanafana o tala faasolopito e aunoa ma se fua fa’amaonia, pepa fa’atekinisi, fuafuaga sima, mea e puipui ai ma le vaavaaiga.

Malosi tete o le sima

O le malosi o le sima e fa’alagolago tele i le tele o vaega fa’alava o su’ega fa’ata’ita’iga. E ala i le faʻateleina o le koluse o faʻataʻitaʻiga o suʻega, na maua ai se malosi faʻamalosi maualalo. I le su’eina o prisms o le vaega 400 cm2, na faia i le paluga masani mo le sima fa’amalosi ma ina ua uma ona matutua mo le tusa ma le tolu masina i le ea susu, na maua ai le malosi o le tensile e tusa ma le 1,2-2 MPa. Faʻafefiloi faʻapitoa mo paipa, ma isi mea na latou tuʻuina atu e tusa ma le 4 MPa ma sili atu, pe afai o le mafiafia o tino suʻega e fetaui ma le mafiafia o loʻo faʻaaogaina i le faʻatinoga. Mo le sima fa’asalaina (shotcrete saunia i luga o le nofoaga fau), e o’o atu i le 3,6 MPa na maua. O le fa’aumiumi o le sima i le fa’aletonu e fuaina ile milimita ile 1m na maua ile averesi 0,07-0,13 mm/m.

O le malosi o le sima e fa’atauva’a pe a fa’atusatusa i lona malosi fa’amalosi. I le toetoe lava o tulaga uma, o loʻo faʻaaogaina le sima faʻamalosi, lea e iai le faʻamalosia e fuafua e ave ai le malosi o le faʻalavelave i le elemene. E manatu o le sima e leai se mea i le vevesi, ina ia i ai tagata mamanu i le itu o le saogalemu. O le malosi fa’amalosi o le sima e fa’asefulu ona maualalo ifo nai lo le malosi fa’amalosi o le sima.

Malosi tete o le sima pe a punou

O le malosi fefiloi o la’au sima ma vaega fa’afa’afa’afa e sili atu nai lo le malosi fa’amalosi o tino e tutusa fua. O lenei mea e mafua ona o le mea moni o le faʻalauteleina o le sima e tupu vave atu nai lo le uta, ina ia le iloa le tufatufaina atu o le mamafa lea e faʻatatau i le masani masani o le faʻatusatusaga. I totonu o se la’au e fa’aalia i le punou, o le mamafa sili ona maualuga e tupu na’o le va’a tuaoi o le fusi fa’amalosi, ma pe a o’o le uta i le ogatotonu o le la’au e o’o lava i le pito i fafo o le tasi vaega.

O le tele o le malosi fefiloi o 28 aso tuai tino, faia i le sima vaivai po o le suavai, na maua e 2-6 MPa; fa’alava e fai i sima fa’ama’a’a, fa’ata’ita’iga o sima fa’asala fa’apea fo’i fa’ata’ita’iga o sima sima, tuai mo le tele o masina ma teu muamua ile susu ona fa’amamago lea, na maua ai le malosi feliuliua’i ole 3,2 MPa. Mo papatusi e faia i mea lava e tasi na teu i lalo o le vai mo le 8 aso, o le tau o le malosi fefiloi o le 6,3 MPa.

Pa’u, fula ma fetolofi sima

Maiti ma fula. Ta’eta’e fa’aitiitia. Fa’amamago Fa’amamago. Afai e fa’amamago tino sima sa tausia i se tulaga susū, o le a amata le fa’amago i luga ma aga’i atu i totonu. I fafo, o le sima e toetoe lava a mago i le ea a’o susu pea lona totonugalemu. O le fa’amamago e fa’asolosolo ona fa’aitiitia, o le a’a susu e le mafai, pe o le a na’o sina mea itiiti. O le i’uga, i se tino sima fa’apea, o lo’o aliali mai ai fa’amamafa tete’e i luga o pito i fafo, ma fa’amalosi fa’amalosi i totonu.

Afai e sili atu le malosi o le ma’i o le sima, o le a aliali mai ta’eta’ei ona o le fa’aiti’i’i e so’o loloto pe papa’u i le totonugalemu, ma aliali mai i nofoaga e maualalo le malosi. A’o fa’agasolo le fa’amamago, e faasolosolo malie lava ona fa’aitiiti le ’autu, fa’aitiitia le fa’amalosi i luga o le pito i fafo.

Fa’asolopito fetolofi o koluma sima e le’i fa’amalosia ma fa’amalosia i le aluga o taimi

Fig. 3.

Talafaasolopito o le aafiaga o le matua i le ea ma le vai i luga o sima fetolofi

Fig. 4.

O le aofaʻi o le faʻaitiitia o le sima e faʻalagolago i le ituaiga sima, le aofaʻi o le sima, le aofaʻi o le vai i le taimi o sauniuniga, i luga o le granulometric composition ma le elasticity o le tuufaatasiga o maʻa, faʻapea foʻi ma le matua, aemaise lava i le auala o le tausiga ma le tau, ma i se tulaga taua i luga o le fua o le elemene sima.

Suiga umi o sima i koluma ma fa’alava e fa’aalia i uta umi. Totolo sima. O koluma sa tutu i lalo o le uta faatagaina i totonu o se nofoaga matutu i lalo mo le tolu tausaga, ma sa faia i le sima o mea masani, sa faapuupuuina i taimi uma e tusa ma le mati. 3, ma e sili atu nai lo koluma tutusa ae le’i utaina. O nei deformations, lea e tupu lemu, faʻatoʻilaloina le tikeri o le faʻaitiitia o le sima le utaina, ua taʻua o le “totolo”. O le maualuga o le fetolofi e faʻalagolago i le tuʻufaʻatasia o le sima, le tele ma le umi o le uta, faʻapea foʻi ma le susu o le sima. O le sima susu e totolo i se tulaga itiiti ifo nai lo le sima mago, fig. 4. O sima ua fa’amamago mo se taimi umi e aunoa ma le fa’afefe i uta e fetolofi teisi i lalo o le uta. I le taimi o le fa’amomoliina o uta, e tupu le fetolofi i se tulaga tutusa e pei o le taimi o le fa’apipi’iina o uta, fig. 5.

O le fetolofi o le sima, o lona uiga, o le maua pea o le sima i lalo o le avega e mafua ai le faateleina o le vaega o le faʻamalosia i le mauaina o le uta i totonu o sima faʻamalosi, lea i le tulaga o koluma faʻamalosia malosi e mafai ona oʻo atu ai i se toomaga taua o le sima lava ia.

Fa’asolopito fa’asolopito o le fetolofi sima i lalo o le fa’alavelave umi ma le fa’amalosi

Fig. 5.

Ta’eta’e ma fa’aletonu: o faiga fa’aiti’i ma fetolofi o lo’o fa’aalia e le’o lava se fa’avae mo le iloiloina o ta’eta’e, fe’ese’esea’i, gafatia gafatia po’o le tumau o se mea fa’apitoa. E manaʻomia se asiasiga, faʻamaumauga, fua ma faʻatusatusaga mo le fausiaina o loʻo iai; mo se fausiaina fou, o le poloketi, mea totino, tulaga tau le siosiomaga, faʻasologa o le fausiaina ma tulafono faʻamaonia e talafeagai.

Tete’e fa’ase’e i le va o le fa’amalosi ma le sima

O le fa’amalosia o le sima fa’amalosi e tatau ona fa’amalieina le malosi o le sima pe a sili atu le tete’e o le sima i le taimi o le vevesi ona o le fa’aitiitia o le sima ma le a’afiaga o malosiaga mai fafo. Mo lenei faʻamoemoe, e tatau ona mafai e le faʻamalosi ona tuʻuina atu ana uta i le sima e ala i luga o le faʻafesoʻotaʻi ma le sima, ina ia le malepe le taula o le faʻamalosi i lalo o uta faʻatagaina. O le taula e fa’amauina i matau i le pito o fa’amau. Ituaiga o faʻamau faʻamalosi o loʻo i ai, ma o le vaevaega e faia i luga o le faʻavae o ivi ’aso, o: B500A (pa lamolemole), B500B (se pa e iai se ivi asoaso i le itu e tasi) ma le B500C (pa ma ivi i itu e lua).

Fa’amalosia ma le puipuiga: fa’ailoga fa’asolopito, fa’amatalaga o ivi ’aso’aso ma le auala e taula ai e le’o fa’avae mo le filifilia po’o fa’amatalaga o le fa’amalosia o aso nei. Le ituaiga uʻamea, lautele, sooga, taula, faʻapipiʻi, mamao, puipui puipui ma faʻapipiʻi e faʻamoemoeina e le poloketi ma faʻamaonia e ala i faʻamaumauga ma faʻatonutonu i le nofoaga faufale.

Tete’e o sima sima ma sima e ofuina

O omea e tusa ma le mati. 18 e sili ona lelei i lenei tulaga; e tusa ai ma le tuufaatasiga o le granulometric, o faatonuga o loʻo tuʻuina atu i luga e uiga i le malosi faʻamalosi e tatau ona mulimulitaʻia. E le gata i lea, o se maa e faʻaalia ai le maualuga o le tetee i le ofuina ma le aʻafiaga e fautuaina. O mea fa’afefiloi e sili atu ona tete’e nai lo ma’a malo lelei e fa’atuputeleina ai le ofuina o le sima pe afai e fetaui lelei le lapo’a o fatu ma foliga. O le sima susu e sili atu ona vave le pala nai lo le sima mago; fesoasoani le susu i le oneone.

Tete’e o le sima i le tau

Pe a manaʻomia le faʻatulagaina o tulaga mo le gaosiga o le sima faʻafefe, e tatau i se tasi ona amata muamua mai le poto masani na maua i luga o fausaga na fausia muamua. Muamua lava, e tatau ona gauai atu i mea nei:

  • E faapefea ona filifili se maa? - E masani ona iai faʻafitauli pe a filifilia maʻa mo mafuaʻaga o le tamaoaiga, pe manaʻomia le faʻaaogaina o se maʻa, e pei o le oneone nutimomoia poʻo le maʻa nutimomoia, e foliga mai e mafolafola ma mafua ai ona le lelei le faʻapipiʻiina o le sima, pe o se maʻa e le lava le tetee i aafiaga o le tau. I lenei tulaga, e tatau ona faʻatulagaina manaoga faʻapitoa, e naʻo le maʻa e lelei le tau e faʻaaogaina mo le sima fafo
  • O le a le tele o le sima e mana’omia mo le sima? - I luga ole pito i fafo, o le sima e tatau ona lava le le mafai ona faʻafefe ile vai. Mo lenei faʻamoemoe, o le a le mea ua faʻamoemoeina e uiga i le aʻafiaga o le granulometric composition o le sima i luga o le vai e mafai ona faʻaaogaina ma faʻavae i luga o lena mea, e mafai ona fuafua le aofaʻi o le sima. O nisi aofa’iga sili ona lelei o sima e va’ai ile 300-350 kg i le m3 o sima, ae e mafai ona eseese tele mai lea mataupu i lea tulaga (e faalagolago i le tele o mea).
  • O le a le ituaiga o granulation ma o a meatotino o le tuufaatasiga o le sima e tatau ona tatou taumafai i ai? - E fa’alagolago i lea tulaga ma lea mata’upu - e sili atu ona lelei le fa’aputuga o vaitafe, le fa’avasegaina; fa’aputu tu’imomomo e mafai ona sili atu le lelei i nisi itu, ae o lo’o i ai fatu ma’ai e ono afaina ai i nisi fa’afefiloi sima.
  • O le a le malosi o le sima e mana’omia? - O lenei fesili e sili atu ona faigata ona tali nai lo fesili ua uma ona talanoaina. O le mea lea, o talosaga uma na muamua atu e faasino i avanoa faatapulaa. Ina ia foia lenei faʻafitauli, e tele ni suʻega na faʻatinoina e faʻaalia ai le malosi o le sima e tatau ona i ai ina ia tumau ai le teteʻe i le faʻataʻamilomilo malulu ma faʻafefe mo se taimi umi. Na fa’ai’uga e fa’apea, o le sima, a’o le’i fa’asolo fa’afia i le aisa ma le liusuavai, e tatau ona fa’aalia ai le malosi fa’amalosi e le itiiti ifo i le 15 MPa. Afai e gaosia le sima mai fafo, e manaʻomia le malosi maualuga; i se tulaga faapea, e fautuaina le tuuina atu a itiiti mai 25 MPa.
  • O le a le tutusa o le sima e talafeagai? - Ae mo le tumau o le sima, o loʻo i ai nei se malamalamaaga e tatau i se tasi ona faʻaeteete i le sima lafo, talu ai ona o le tele o le vai, e fesoasoani i le faʻamalo, o aʻafiaga o loʻo faʻaalia i le auala e faʻaalia ai le sili atu pe itiiti ifo o le sima o loʻo faʻapipiʻiina ma vai i luga o vaega taʻitasi. O lena sima e itiiti le malosi, sili atu le malosi e mitiia ai le vai, ma isi.
  • O le a le tele e tatau ona amanaia ai foliga o le mea? - Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, o le pito i fafo e faʻavasegaina, ona sili atu lea o le kiona ma le aisa o loʻo taofia i luga o se vaega taua o le sima nai lo le taimi e togafitia ai le puipui i luga o le lamolemole. O le susu e mafai ona umi se taimi, ma o le mea lea e sili atu ona masani ai le faʻamaisa ma faʻafefe i se tulaga susu. O le fa’amoemoe ia fa’apuupuu le kiona, aisa ma otaota i luga o le fale.

I le tulaga o le faʻaogaina o le sima mai fafo, e tatau ona manatua o se taunuuga o le faʻaogaina o le vai e pei o se tulafono e maualuga atu ma o vaega tetele o mea faʻapipiʻi o loʻo taoto i luga o le eleele ua malepelepe i le meafaigaluega a le tipi maʻa. Afai o le sima ua togafitia o loʻo i ai le faʻamalosi, e manaʻomia le faʻaeteete faʻapitoa ina ia lava le puipuia o le puipuiga o le sima (puipuiga puipui) mo le faʻamalosi. E mafai ona taofia le so’a atu o le vai i totonu o le sima i se tulaga patino e ala i fa’alavalava/fa’aopoopo.

O le tumau e le fuafuaina i se tau e tasi: o le faʻaalia i le vai, malulu, masima, ofuina ma le faʻaaogaina o vailaʻau e manaʻomia ai se filifiliga faʻamaopoopo o meafaitino, se mea e puipuia ai, faʻatonuina le faʻapipiʻiina ma le tausiga, fofo alavai, asiasiga masani ma le tausiga. O se ufiufi po’o se mea fa’aopoopo na’o ia e le mafai ona toe fa’afo’i le le sa’o o le tu’ufa’atasiga, le lelei o le fa’apipi’iina, ta’e, le lava o le puipuiga po’o le taofiofia o le vai.