Do sada nije postojao ovakav tekst koji na jednostavan i sažet način govori o tome koja stakla odabrati za stolariju. Dobićete konkretan odgovor i objašnjenje, koje je pisano tako da bude svima razumljivo. Tekst može da vam sačuva dosta novca, ali i da razbije uvjerenja koja vladaju kod 95% ljudi.
Staklo zauzima najveću površinu prozora (otvora). Koliko god je važno da drveni profili zaptive zajedno, toliko je važno da staklo ne emituje toplotu iz prostorije zimi, a hladnoću leti.
Slika 1 – Ug i g koeficijenti
Stoga postoje dva faktora koja definišu ove vrijednosti:
Ug faktor predstavlja gubitka toplote (energije) iz prostorije. Ako postoji prostorija koja se zimi grije, ovaj faktor će pokazati koliko toplote prolazi kroz staklo i odlazi napolje.
Stručno: Ug - koeficijent prolaza toplote, izražen prema standardu EN-673, čija je jedinica W/m2K. Što je niža U-vrijednost, to je bolja sposobnost toplotne izolacije.
G faktor je prolaz toplote u prostoriju. Za razliku od prvog slučaja, kada ljeti imamo klimatiziranu prostoriju, ovaj faktor govori koliko toplote prolazi kroz staklo.
Stručno: g - ukupan prolaz sunčeve energije kroz staklo. Izražena je prema standardu EN-410. Što je niža, manje je zagrijavanje unutrašnjeg prostora.
Krenimo redom.
Staklo jednoslojne izvedbe.
Npr. ljeti, kada su temperature od 35o do 40o, staklo koje se zagrijava tu svoju toplinu prenosi u sobu. Ako je to staklo jednostruko (recimo 3mm debljine), ono će provoditi 100% od onoga koliko se zagrije. Ovdje odmah treba staviti akcenat na ovo „od onoga koliko se zagrije“ i reći da ako je napolju npr. 40 stepeni, neće nužno i unutra biti 40 stepeni, nego će biti onoliko koliko se samo staklo uspije zagrijati (slika 2), jer ono u stvari emituje tu toplinu (koja će u slučaju jednostrukog biti 100% od zagrijavanja). To je kao da u prostoriji imamo grejno tijelo površine stakla. Ovo je slučaj prolaska toplote spolja ka unutra (G faktor).
Slika 2 - Temperatura stakla na 0spoljašnje i 20 unutrašnje temperature
Kada je u pitanju prolaz energije iznutra ka spolja (Ug faktor), u slučaju pojedinačnog stakla radi se o 83% energije. To jest, 83% hladnoće (ljeti) se gubi napolju.
Sada dolazimo do onoga što je zapravo Ug koeficijent. Za ovu vrstu stakla ljudi su tada rekli da je Ug od 5,3 do 5,8. Ovo su koeficijenti koji se prikazuju kao koeficijenti provodljivosti stakla.
Imamo ovakvo staklo na starim kućama. Pošto su ovi gubici energije preveliki, napravljeni su prozori sa duplim staklom (dva odvojena krila, jedno iza drugog) i takve prozore imamo i danas na nekim kućama i zgradama (slika 3). Zatim je napravljen sljedeći korak ka poboljšanju, a to je…
Slika 3 – stare varijante prozora s duplim krilima
Dvoslojno (dvostruko) staklo
Staklo koje je zapravo napravljeno od dva stakla, a između njih kalup od npr.16mm (4+16+4).
Slika 4 - Dva sloja stakla debljine 4mm, koje razdvaja lajsna od 16mm
Prva i posljednja vrijednost „4” označavaju debljinu stakla 4mm, a srednja vrijednost „16” označava debljinu kalupa koji se nalazi između njih. Debljina kalupa može varirati od 6mm do 24mm, ali razdaljina koja daje najbolje rezultate i gdje su rezultati najbolji je udaljenost (lijevanja) od 12-16mm. Kao što lajsne od 6,8,9, mm nisu dobre, tako nisu dobre ni ove od 22, 24mm (mi u firmi bismo rekli “isto lome”).
Sada kada znamo šta svaka oznaka znači, pravo je vrijeme da damo tabelu koju možemo pratiti.
TIP STAKLA
Ug ZRAK
Ug s ARGON-om
ARGONSKO POBOLJŠANJE
Solarni faktor g-vrijednost
LT - PROPUSNOST SVJETLOSTI
Pojedinačno od 3 - 19mm
5,8 - 5,3
-
-
83
89%
Izolstaklo 4+16+4 Flot
2,8
2,6
7,15%
77
82%
4+16+4 Low-e tvrdi premaz
1,8
1,65
8,34%
67
80%
4+16+4 Low-e mekani film
1,3
1,1
15,39%
63
80%
Solar 4+16+4 Float
1,3
1,1
15,39%
42
66%
Sun Guard HP Bronze 40/24
1,4
1,1
27,27
27
40%
4+16+4+16+4 Float
1,8
1,7
-
72,2
-
Tabela 1 - Vrijednosti Ug i g faktora, sa svjetlosnom propusnošću
To vidimo nakon dodavanja jednog sloja stakla umjesto te vrijednosti Ug5.3, poboljšajte se2.8. To jest, umjesto100%od topline koja izlazi napolje zimi, poboljšanje se postiže56%, i ulazi77%vrućina ljeti. Tako smo dobili veoma veliko poboljšanje dodavanjem samo jedne čaše.
Odmah se nameće logičan zaključak: “Pa onda dodamo još jedan sloj stakla (troslojno staklo) i dobićemo još bolje rezultate!”, ali to nije slučaj.
Postoje neke optimalne vrijednosti koje uključuju karakteristike toplote/hladnoće, sunčeve svjetlosti, itd. i vidjet ćemo da od ove tačke dodavanje još jednog sloja stakla na već postojeći dvoslojni može biti samo marketinški potez, koji kupac jednostavno mora dobro platiti.
Pored još jednog sloja na dvoslojnom staklu, u ovom trenutku u priču je uključen i argon, koji dosta promovišu ljudi koji se bave marketingom u kompanijama. Mnogo toga govorimo, naravno da ima razloga za pohvale, ali svakako ne toliko koliko se priča i navedeni razlozi nisu u potpunosti tačni. U tabeli možemo vidjeti da kada se argon ubaci u obično dvoslojno staklo sa Ug vrijednošću 2.8, dobija se Ug vrijednost 2.6. To malo poboljšanje od samo 0.2 se plaća mnogo više nego što se stvarno poboljšanje dobije. Ovo poboljšanje je sjajno samo u nekim slučajevima, a kasnije ćemo objasniti u kojem.
Naravno, sve ovo pišemo i dovodimo u vezu sa dvoslojnim staklom, jer ima dosta “varijacija na temu”. Uzmimo primjer da dolazite u staklaru:
Vi: Zdravo.
Staklorezac: Dobar dan
Vi: Želim jedno izo staklo, niskoemisiono i punjeno argonom
Izvođač staklarskih radova: Može
Staklar vas nije slagao. Dobili ste niskoemisiono (LOW-E) izo staklo, punjeno argonom, ali vam nije rekao da je to tvrdi film. Na tom staklu dobijamo Ug-1.8 i kada se napuni argonom 1.6. A da li vidite u tabeli kolike su vrijednosti za niskoemisiono staklo sa mekim filmom (4+16+4 LOW-E MEKI FILM). Ta vrijednost, pa čak i bez argona je Ug-1.3, što je za bolje od tvrdog filma sa argonom, a cijena je manja. Ako se to staklo još i napuni argonom, dobijamo Ug-1.1. E tu dolazimo do one situacije gdje argon znači mnogo. Ova vrijednost od Ug-1.1 je tražena vrijednost u većini zakona zapadne Evrope koji se bave regulisanjem ove oblasti, gdje se staklo dovodi u granice dozvoljenih vrijednosti i kao takvo može da se koristi u građevinskoj industriji. Dakle, argon se ne puni toliko zbog izolacije, kao što većina misli, koliko zbog toga što je argon zapravo neutralan gas - nije agresivan kao vazduh. Film koji se stavlja u unutrašnjost stakla (između dva sloja) je na bazi aluminijum oksida i ako se taj međuprostor ne napuni argonom, on jednostavno vremenom biva nagrizan od strane običnog vazduha i nestaje, a time se gubi izolacija i njene vrijednosti koje smo imali na početku.
Takođe, postoje zagovornici koji kao argument za nedodavanje argona navode činjenicu da argon vremenom “iscuri” iz stakla, odnosno nestane i punjenje argonom plaćamo bezveze. To je tačno, ali samo djelimično. Visina gubitka argona zavisi od proizvođača stakla, pa za saradnju treba izabrati kompanije koje imaju sertifikat da gubitak argona nije veći od3%on10godine. To znači da za10godine nećemo izgubiti više od3%argona, a taj gubitak je praktično zanemarljiv i u stvarnim situacijama argon nadživljava staklo.
Postoje i varijante gdje se stakla pune kriptonom, ali to se radi ako je potrebno postići bolju izolaciju sa tanjim staklima, ali to sada neće biti naša tema.
Obratićemo pažnju na ovu kombinaciju stakla. Dakle 4+16+4 LOW-E MEKI FILM. Njegova vrijednost je Ug-1.1. To znači da zimi izlazi 22% toplote napolje, umjesto onih 56%, ali ljeti ulazi 63% toplote unutra. Veliko poboljšanje u odnosu na obično izo staklo, ali mali pomak u odnosu na g faktor.
Ovdašnji zakoni se uglavnom zasnivaju na vrijednosti Ug, koja se odnosi na gubitak topline zimi, ali ljudi svakako žele udobnost korištenja ljeti, gdje ne žele da toplina ulazi u prostoriju. Stoga je napravljen SOLAR 4+16+4 FLOT, pri čemu su karakteristike ostale identične kao 4+16+4 LOW-E SOFT FILM, ali je ulazak vrućine u prostoriju u ljetnom periodu smanjen na 42%. Ovo je donja granica u domenu prozirnih naočara. Sva druga smanjenja i poboljšanja faktora Ug i g počinju da se odražavaju na prozirnost stakla (također poznato kao neobojeno staklo). Ova kombinacija je najkvalitetnija kombinacija prozirnih stakala, s tim da još uvijek imamo dva sloja stakla.
Trostruko staklo
Polako se bližimo zaključku, a on neće podržati bogatog komšiju koji kaže “Stavio sam najskuplje troslojne prozore na svoju kuću. Ne može bolje od toga.”
Slika 5 - Primjer prozora sa troslojnim staklom
Vratimo se na tabelu 1 i pogledajmo vrijednosti koje ima troslojno staklo. To je Ug-1.8 i g-1.7, a na dvoslojnom smo postigli 1.3 i 1.1 i to uz dosta manje novca, jer je takvo staklo dosta jeftinije od troslojnog.
What have we done with triple glass? Otežali smo prozor/vrata, podigli smo cenu…..i napravili lošiji proizvod.
Čekaj. Može li se i ovdje dodati meka folija, argon itd?
Can. Ako uzmemo 4+16Argon+4+16+4LOW-E. U ovom slučaju dobićemo Ug-0,8, a g faktor je također oko 60% (ništa posebno).
Maksimalno poboljšanje sa troslojnim naočalama, koje možemo dobiti, je kombinacija:
Solar4+16Argon+4+16+4LOW-E. Tada se dobija Ug-0.6, a procenat uložene toplote je ispod 40%.
Now we move on to…
Conclusion:
Ako ste pažljivo pročitali prethodni tekst i uporedo pratili tabelu faktorskih vrijednosti, zaključak će se već negdje iskristalizirati, što se cijele priče oko naočala tiče.
Dvoslojno niskoemisiono staklo, s mekim filmom, punjeno argonom kombinacija je koja je bolja, a znatno povoljnija, od običnog troslojnog stakla. Dodatna prednost je olakšano krilo, pri čemu se produžava vijek trajanja prozora.
Ova činjenica isprva izaziva sumnju kod ljudi i oni koji se ne razumiju u tehnologiju izrade stakla (i koji se još uvijek u sve razumije), lako nasjedaju na slatke priče ljudi čiji je zadatak da smanje berzanske liste.
Da, ali postoje i troslojna stakla koja uz određenu kombinaciju daju bolje karakteristike od 4+16+4LOW-E SOFT FILM!?
Da, postoje. Postoje, ali njihova cijena je neuporedivo viša od one koju takve naočale uspijevaju pružiti, i to je poenta. Rekli bismo da u takvim slučajevima cijena stakla (po m2) raste eksponencijalno u odnosu na dobiveni kvalitet.
Nabavite 4+16+4LOW-E MEKI FILM!
P.S.
Možda ćete biti iznenađeni činjenicom:
Nećete moći sami provjeriti koju čašu ste nabavili! Postoji detektor stakla koji može utvrditi da li ste nabavili obično duplo staklo ili neko vrhunsko staklo sa folijom, ali košta nekoliko stotina hiljada eura. Postoji metoda koja se može izvesti u laboratoriji, ali ko drugi prvo odnese prozor u laboratoriju, plati cijenu testa, a zatim ga ugradi na kuću ili stan.
Zaštitićemo se odabirom proverene i poznate kompanije sa kojom sarađujemo, jer se ne isplati igrati sa poverenjem. Ne isplati se građevinskoj policiji u Austriji da joj naređuje uklanjanje prozora sa zgrada ili da mijenja već uspostavljeni sistem proizvodnje i ugradnje.
Ako birate novu stolariju i želite dobar odnos izolacije, trajnosti i cijene, pogledajte naše drvene prozore, drvo-aluminijum prozore ili nam pošaljite dimenzije za ponudu.