Važna sigurnosna napomena: Ovo je arhivirani obrazovni tekst sa 2017. godine, a ne projekat, statički proračun ili savremeno uputstvo za sanaciju krova. Rad na visini, nosećoj konstrukciji, vodi i teškim elementima nosi ozbiljne rizike. U tekstu se povijesno spominju azbestno-cementne i salonitne ploče. Materijal koji sadrži ili može sadržavati azbest ne smije se bušiti, sjeći, lomiti, uklanjati ili odlagati bez identifikacije i od strane ovlaštenih stručnjaka, u skladu sa važećim propisima. Sve radove treba povjeriti kvalifikovanim projektantima i izvođačima. Fotografije i crteži su ilustrativni i ne predstavljaju potvrđene projekte Save Kusića.
Krovopokrivački radovi nisu dio nove javne ponude kompanije. Trenutni fokus proizvodnje se sastoji od drveni prozori, drveni-aluminijski prozori i vrata po mjeri. Za projekat prozora ili vrata, možete poslati zahtjev za ponudu.
Uloga krova i vrste pokrivača
Krov je jedan od najvažnijih elemenata zgrade i doprinosi njenoj stabilnosti. Zbog meteoroloških uslova, kao što su iznenadne obilne padavine, jako sunce, vjetar i snijeg koji stvaraju dodatna opterećenja, u originalnom tekstu su opisani krovovi sa blagim nagibom i tavanski prostor. Pored kosih krovova, postoje i ravni krovovi.
Među materijalima spomenutim u originalnom članku za krovove su trska, drvena šindre, crijep, eternit, salonit, čelični lim, ploče, ter-papir i plastični materijali.
Arhivski crtež — primjeri građevinskih elemenata.
Oblici krovova
Po obliku je najjednostavniji jednovodni, odnosno jednovodni krov sa blagim nagibom na jednu stranu. Posebno je pogodan za zgrade sa pravougaonom osnovom.
Zabatni krov je uobičajeno i nešto složenije rješenje, ali se može napraviti i od kraćih greda i bolje štiti zidove. U originalnom tekstu se spominju šatorski krovovi kao ekonomično rješenje za moderne obiteljske zgrade kvadratne osnove. Njihova konstrukcija se može napraviti od relativno kratkih greda, opisuju se kao dobri toplotni izolatori i omogućavaju formiranje potkrovlja za sušenje veša.
Mansardni krovovi u originalnom članku ocijenjeni su kao složeni za izgradnju i održavanje. Njihova primjena je opravdana kada se tavanski prostor koristi za prostorije, uz tvrdnju da je i tada ekonomičnije graditi pod jer su zidovi jeftiniji od krovne konstrukcije.
Što se tiče ekonomičnosti, originalni tekst izdvaja šatorske krovove za porodične zgrade, a jednokrvne za vikendice, jer zahtijevaju manje materijala i lakše se održavaju.
Arhivski crtež — osnovni oblici krovova.
Funkcija nadstrešnice
Najvažniji zadatak krova je da zaštiti objekat od padavina. Kiša i snijeg ne padaju uvijek vertikalno: vjetar i oluje mogu usmjeriti padavine bočno prema zidovima čak i kada je krov netaknut. Zadatak nadstrešnice na strehi je da zaštiti zidove od ovakvih udara.
U cilju pojednostavljenja konstrukcije, rogovi krovnog nosača i plafona obično se podupiru vijencem ugrađenim na zidovima. Nadstrešnica na strehi može se riješiti vijencem pričvršćenim sa manjim nagibom na rogove u njihovom proširenju.
Zidovi podignuti iznad krovne konstrukcije ostaju bez krovne zaštite, dok je spoj krova i zida osjetljivo područje. Originalni tekst prihvata ovakvo rešenje samo za zabatne zidove koji odvajaju objekat od susednog objekta.
Dužina nadstrešnice je takođe važna. Ako je streha kratka, zidovi nisu dovoljno zaštićeni, donji dijelovi mogu navlažiti i malter otpasti. Prevelika nadstrešnica, prema originalnom članku, ostavlja loš vizualni dojam. Za porodične prizemne zgrade i vikendice dobra dubina je jedna petina visine bočnog zida.
Arhivski crtež — primjeri krovnih elemenata i nadstrešnica.
Elementi i noseća konstrukcija krova
Najvažniji elementi krova su rogovi, sljemen i vijenac postavljeni na zidove i povezani sa plafonima. Plafoni mogu biti od drvene grede, a u originalnom tekstu se spominje i gradnja od betona na licu mjesta. Prvo se na zidove postavljaju vjenčanice, zatim nosači koji drže kacigu, zatim rogovi na kacigi i letvice koje nose ćebe.
Prilikom projektovanja krovnih konstrukcija, cilj je naprezanje greda. Izbjegava se vlačna naprezanja, spriječavaju se progibi podupiranjem, a izvijanje ugradnjom kraćih elemenata.
Drvene grede opterećene u ugibu postavljaju se tako da im najveća dimenzija poprečnog presjeka bude okomita. Originalni tekst savjetuje izbjegavanje čvorovanog drveta, drveta gdje vlakna nisu u uzdužnom smjeru i nedovoljno osušenog drveta sklona deformacijama.
Armirani beton je naveden kao jedan od materijala za krovne konstrukcije. Nedostatak mu je velika težina, zbog čega se obično ugrađuje pomoću dizalice. Za armiranobetonske rogove specificirani su poprečni presjek 10 × 14 cm i sljedeće standardne dužine i težine:
- 5,26 m — 145 kg;
- 4,62 m — 136 kg;
- 3,39 m — 94 kg;
- 2,14 m — 59 kg.
Na poleđini ovih greda su opisane čelične šipke za postavljanje letvi, kao i čelični krajevi na krajevima za pričvršćivanje na vijenac i kacigu.
Na manjim zgradama, originalni članak se odnosi na šine uskog kolosijeka kao rogove. Krajevi šina se obrađuju pod potrebnim uglom i na njih se zavaruju noge od čeličnog lima debljine 4–6 mm. Rogovi su pričvršćeni vijcima kroz rupe na nogama, a letvice kroz rupe na gornjoj strani šina. Navedena težina šine po dugom metru je 12,5 kg.
Arhivski crtež — primjeri krovnih nosača i detalja pokrivanja.
Izgradnja SRB nosača
Jedna varijanta krovne konstrukcije je u tekstu opisana kao konstrukcija od SRB nosača, odnosno prostornih rešetkastih nosača od čeličnih profila i limova. Opisani su kao čvrsti, lagani i jednostavni za sastavljanje i rukovanje.
Nosači trokutastog poprečnog presjeka oslonjeni su na vijence pomoću limenih ploča zavarenih na krajevima i pričvršćenih vijcima. U gornjem delu, na mestu grebena, šarkiraju se sa rogovima druge strane, tako da nije potreban poseban greben.
Osnova trougla je postavljena na gornju stranu. Na njega su na određenim udaljenostima zavarene limene ploče s rupama za pričvršćivanje letvica. Rogovi na suprotnim stranama povezani su kablovima sa zateznim vijcima kako bi se prenio bočni pritisak sa zidova na kablove.
Zavarene ploče su opisane kao dimenzionirane za crijep. Za ploče od škriljevca prvo se postavljaju uzdužne letvice, a zatim letvice koje podupiru ploče.
Krovne konstrukcije pomoćnih prostora, kao što su terase, otvoreni vrtni prostori, garaže i šupe za čamce, takođe su opisane u originalnom članku sa cijevima prečnika od najmanje 50 mm i debljine zida 3 mm. Navedena težina je 3,8 kg po dugom metru i pričvršćivanje vijcima M8 ili M10. Istorijski gledano, valovite azbestno-cementne ploče se pominju sa takvom konstrukcijom, na koju se odnosi sigurnosna napomena na početku članka.
Crep i azbest-cementne ploče
Krovnu konstrukciju treba unaprijed prilagoditi odabranom pokrovu. Kao najrasprostranjeniji pokrivač u originalnom tekstu spominju se pečene pločice, u dva oblika:
- standardna ugradna pločica dimenzija 40 × 21 × 2 cm;
- “biber” pločica dimenzija 36 × 17,5 × 1,5 cm.
Za standardnu pločicu, naveden je razmak letvica od 32 cm, a za “papriku” pločicu 28 cm, što daje preklapanje od 8 cm. 32–60°.
Crijep se postavlja u redovima od strehe do sljemena. Pločice na rubovima i uglovima se oblikuju čekićem. U originalnom tekstu popravka je opisana kao zamjena oštećene pločice sa tavanskog prostora. Greben i greben su prekriveni žljebovima dimenzija 33 × 20 × 12 cm, međusobno povezanim žljebovima.
Za kvadratni metar površine krova preciziraju se 16 komadi crijepa, a za potrebni metar slemena i slemena 3,5 oluka. Vrh, vrh i krajevi prema originalnom artiklu fiksirani su visokokvalitetnim krečnim malterom.
Izvor opisuje azbestno-cementne ploče dimenzija 30 × 30 ili 40 × 40 cm, kvadratnog, romboidnog ili standardnog oblika bez uglova i oblika, zajedno sa komadima halogenih slemena. Budući da su ploče osjetljive na napetost i lom, letvice su opisane kao postavljene tačno u propisanoj ravni.
Za standardne ploče je naznačeno preklapanje 8 cm, razmak letvica 21,5 cm i pričvršćivanje svake ploče sa dva eksera sa kopčom. Od 40 cm ploča, 10 komada po kvadratnom metru krova je navedeno.
Istorijski opis kaže da se pukotine mogu privremeno sanirati epoksidnim materijalom, dok je konačno rješenje zamjena ploče uklanjanjem ploča od najbliže ivice ili grebena do oštećenog područja. 20° je određen kao minimalni nagib, a za ravnije krovove, preklapanje se povećava od 8 do 10 cm, a razmak letvi se smanjuje na 20 cm. Ove izjave ne treba primjenjivati na materijale koji sadrže ili mogu sadržavati azbest; primjenjuje se sigurnosna napomena s početka članka.
Arhivski crtež — vrste i detalji istorijskih krovnih pokrivača.
Salonit ploče
Salonit ploče u originalnom tekstu su navedene kao jedna vrsta azbestno-cementnih ploča. Opisane su valovite presovane ploče debljine oko 5 mm, širine 93 cm i sa pet talasa. Navedene dužine su 1.250, 1.600 i 2.500 mm ili njihovi cjelobrojni višekratnici i količniki.
Ploče debljine 6 mm, širine 105 cm, sa talasima 7,5 i dužine od 122 do 244 cm u koracima od 15 cm su takođe pomenute. Opisana je montaža na različite krovne konstrukcije bez letvica.
Ilustracija — stari poklopac od valovitog lima; materijal nije laboratorijski identifikovan.
Originalni članak opisuje pričvršćivanje salonitnih ploča vijcima u obliku slova U, J ili S, sa gumenom brtvom, podloškom i maticom. Preklapanje od4to15 cmi nagib od50to54°. Pominju se i modni komadi za kacigu, greben i završetke.
Ovo je istorijski opis, a ne uputstvo za upotrebu. Ploče koje sadrže ili mogu sadržavati azbest ne smiju se bušiti, bušiti, pomicati ili uklanjati bez ovlaštenog izvođača i propisane zaštite.
Korice od vještačkih materijala, metala i kartona
Izvor opisuje prozirni lim od umjetnog materijala ojačan čeličnim limom i staklenim nitima, dimenzija2.060×800×2,5 mmi težinu3 kg. Spominje se i neprozirna varijanta u rolni širine1.750 mmi težinu3,5 kg/m, kao i dimenzije valovitog kartona680×870×2.000 mmi dimenzije čeličnih ploča630×800×2.000 mm.
Čelični limovi treba da budu zaštićeni od korozije, dok u originalnom tekstu stoji da aluminijumske ploče i ploče od veštačkih materijala ne zahtevaju posebno održavanje.
Za krovove pokrivene ravnim limovima, specificiran je nagib do 4°. Ispod poklopca se postavlja ravna daščana oplata u smjeru nagiba, a na spojevima pločastih letvica trokutastog poprečnog presjeka. Listovi se spajaju na ove letvice preklapanjem i savijanjem. U poprečnom smjeru, određuje se pravo preklapanje od 5 do 15 cm ili preklapanje sa krivinom od 4 do 8 cm, ovisno o nagibu.
Slično kao i limeni poklopac, opisan je i poklopac od krovne paste, premazan katranom ili teško topljivim bitumenom. Budući da se mogu otopiti na jakoj sunčevoj svjetlosti, izvor preporučuje sloj fino zaobljenog i čistog šljunka, zalijepljenog dok je bitumen topao, ili farbanje tamne krovne površine.
Arhivski crtež — detalji betonske, limene i gipsane obloge.
Betonski poklopci
Za izradu betonskog pokrivača, u originalnom tekstu se navodi da je potrebno dosta daščane oplate i rogova. Navodi upotrebu cementa marke 500 i upozorenje da se ne štedi na materijalu.
Ilustracija — betonske krovne ploče tokom izgradnje.
Pre nego što nastavite sa radom, trebalo bi da sačekate da se materijal potpuno stegne. Na donjoj strani strehe su kapaljke koje sprečavaju curenje vode prema zidovima. Krov se prvo prekriva debelim slojem kaše jednoličnih zrna kao toplotna izolacija, a preko njega se postavlja sloj betona.
Originalni članak upozorava da nepropisno izgrađen betonski krov može uzrokovati ozbiljne nesreće. U slučaju manjih objekata indikovana je izgradnja cijelog krova odjednom za dobro vezivanje betona, uz dobro zbijanje betona i izolacijskog sloja kaše. Posebnu pažnju treba obratiti na ivice i drenažu oko dimnjaka.
Popravka betonskog krova je opisana kao veoma težak posao, zbog čega se preporučuje kvalitetna početna gradnja. Izvor ne preporučuje za porodične objekte, dok je za vikendice opisan kao ekonomičan, sa dobrom pripremljenošću i napomenom da je topao. Zbog toga se u tekstu predlaže postavljanje objekata sa betonskim pokrivačem u hladu drugih objekata ili drveća.