Vrste obrade drveta
Obrada drveta vrši se uglavnom različitim mašinama za obradu drveta. Ručni stolarski alat upotrebljava se kao pomoćni za sastavljanje i uglavljivanje proizvoda u žljebove i dr. Postoje sledeće vrste prerade drveta na mašinama: rezanje, sečenje, glodanje, dubljenje (štemovanje), bušenje, blanjanje i brušenje (sl. 1). Kao alatke za rezanje, sečenje i glađenje primenjuju se okvirne testere, kružne i tačkaste, noževi za sečenje i struganje, glodala, svrdla, lanci, dleta i brusni papir.

Slika 1 — Vrste obrade drveta: a — rezanje; b — sečenje; c — glodanje; d — brušenje; e — struganje; f — brušenje.
Sečiva i njihovi uglovi
Alati za rezanje, koji se upotrebljavaju za obradu drveta, uvek imaju jedan ili nekoliko klinova. Tako, na primer, zupci okvirnih, kružnih i trakastih testera, sečiva noževa za struganje, zupci glodala itd. imaju oblik oštrih klinova koji vrše sečenje. Da bi ova klinasta sečiva mogla da seku drvo sa dosta velikom produktivnošću i da daju zadovoljavajući kvalitet obrade, potrebno je da se ona nalaze pod izvesnim uglom prema vlaknima drveta i da imaju određenu veličinu i oblik.
Na ovim alatkama za sečenje, koje se upotrebljavaju za obradu drveta, postoje sledeći uglovi sečiva: ugao rezanja, koji se označava slovom δ, ugao oštrenja — slovom β, prednji ugao — slovom γ, zadnji ugao — slovom α. Zbir zadnjeg ugla i ugla oštrenja uvek daje ugao δ = α + β (sl. 2).

Slika 2 — Ugaoni elementi sečiva.
Da bi se postigla visoka čistoća obrade površine drveta i da bi se utrošilo što manje rada na sečenje, potrebno je da se izabere najpovoljniji ugao rezanja, ugao oštrenja, prednji i zadnji ugao sečenja prema vrsti drveta, njegovoj vlažnosti i pravcu sečenja. Kao najmanji ugao oštrenja usvojeno je da se smatra ugao od 30°; ugao pravca kretanja noža ili zadnji ugao uzima se 10–15°; ugao rezanja uzima se 45–74°.
Pravac sečenja prema vlaknima
Prema pravcu sečenja u odnosu na vlakna drveta postoje tri glavna slučaja sečenja: čeono, podužno i poprečno (sl. 3). Čisto podužno, poprečno i čeono sečenje radi se vrlo retko, zato što se nož u toku rada uvek nalazi pod izvesnim uglom prema vlaknima drveta.

Slika 3 — Tri glavna slučaja sečenja drveta: a — čeono; b — podužno; c — poprečno.
Oštrenje alata
Oštrenje alata za sečenje vrši se ili na specijalnim spravama za oštrenje ili ručno, s tim da alat za sečenje, posle oštrenja, mora sačuvati prvobitni oblik sečiva i odgovarajuće ugaone elemente.
Povezane teme: tračne testere, mašine sa kružnim testerama, rezana građa četinarskog i lišćarskog drveta, građa i proizvodnja drvenih prozora i vrata.