Fa’amatalaga taua mo le saogalemu: Ose tusitusiga fa’apolofesa fa’amaumauga, ae le o se falesu’esu’e po’o se tusi lesona. O taualumaga o loʻo faʻamatalaina e aofia ai le mercury, afi mumu, faʻavevela, paraffini, ma isi meafaigaluega ma mea e ono lamatia pe le taliaina i aso nei. Aua le fa’aogaina e aunoa ma ni tulaga fa’amaonia, su’esu’ega o tulaga lamatia, pepa fa’amaumauga o le saogalemu, falesu’esu’e talafeagai ma le vaavaaiga fa’apolofesa. O le tusitusiga e le o se vaega o le ofo o loʻo iai nei o oloa ma auaunaga a Savo Kusić.
Fuafuaga o le mamafa voluma o le palapala
E tele auala e fuafua ai le mamafa o le voluma o le palapala, lea o le a tatou faʻamatalaina ai le sili ona masani ona faʻaaogaina: o le cylinder method, o le auala i le faatofuina o le faʻataʻitaʻiga i le vai, o le auala ma le faatofuina o le faʻataʻitaʻiga i le mercury, ma le auala i le oneone.
Taualumaga fa’atasi ma le fa’agogo
O lenei faiga e sili ona fa’aaogaina ma fa’atinoina i totonu ole fanua ma falesu’esu’e. O lo’o fa’aoga i le eleele saisai ma eleele e le’i fusifusia.
O se fagu u’amea o lo’o iloa le voluma, fa’atasi ai ma se pito pito i lalo fa’ama’ai, oomi i totonu o le palapala po’o totonu o se fa’ata’ita’iga e le’i fa’alavelaveina po’o se mea fa’apipi’i fa’ameamea, ina ia fa’atumu atoa i le palapala palapala. A maeʻa lena, o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga e faʻafefeteina i se naifi ma pito i luga ma pito i lalo o le paʻu ma vave tapunia i uʻamea uʻamea ma fua i luga o se fua.
Afai W o le mamafa lea o le fa’ata’ita’iga o lo’o i ai le fa’agogo ma pulou, W0 le mamafa o le fa’agogo lava ia ma ufiufi, V voluma o le fa’agogo
Ole mafiafia ole palapala γ ole:
γ = (W - WP)/V
Ole fa’agasologa ile fa’atofuina ole fa’ata’ita’iga ile vai
O lenei faiga e fa’avae i luga o le meatotino fa’aletino o le voluma o le tino o lo’o fa’atofuina i le vai e tutusa ma le voluma o le vai ua si’itia. E fa’aaogaina mo na’o le palapala o lo’o fusifusia, pe a le mafai ona maua se fa’ata’ita’iga o se fa’ata’ita’iga masani.
Mai le eleele e le fa’afefeteina po’o se fa’ata’ita’iga lapo’a, e ave se fasi fa’ata’ita’iga e pei o le macaque ma fuaina lona mamafa W i lona tulaga fa’anatura i se fua. Ona ufiufi lea o le faʻataʻitaʻiga i le paraffin liusuavai, lea e le tatau ona vevela tele, ae ia lava e liusuavai. Ole vaega manifinifi ole paraffin 1-2 mm e tatau ona ufiufi atoa le fa’ata’ita’iga. Ona fuaina lea o le fa’ata’ita’iga o lo’o iai paraffini i se paleni ma maua ai le mamafa W’. Ole mamafa ole paraffin e W’ – W.
Le voluma o paraffin VP, maua mai le fomu: VP * γP = W’ – W,
lea γP o le mamafa volumetric o paraffini, lea e iloa ma e tusa ma le γP = 0,892 p/cm3.
Mai le fa’atusa o lo’o i luga ua tatou maua: VP = (W’ – W)/0,892 [cm3].

Fig. 1. Su’esu’eina le mamafa o le voluma o le ’ele’ele e ala i le fa’atofuina o le fa’ata’ita’iga ile vai
Ona tautau lea o le fa’ata’ita’iga ua afifi paraffini i luga o se fua ma se filo silika manifinifi (fig.1), e paleni le paleni, ona tosoina lea o se vaʻa ma vai faʻafefe i lalo o le faʻataʻitaʻiga, ina ia faʻafefe uma le faʻataʻitaʻiga i le vai. Talu ai, ona o le leiloa o le mamafa o le faʻataʻitaʻiga i totonu o le vai, o le paleni i luga o le fua ua faʻalavelaveina, ua toe faʻavaeina e ala i le aveeseina o le mamafa, ina ia maua ai le mamafa o le faʻataʻitaʻiga ma le paraffin i totonu o le vai W. O le eseesega i le mamafa o le faʻataʻitaʻiga ma le paraffini i le tulaga e leʻi faʻafefeteina ma faʻafefeteina e maua ai le mamafa o le vai na tafe, o lona uiga pe afai o le mamafa o le voluma o le vai e YW =1,00, le tele o le vai ua se’e Vw

Matou te toesea le voluma o paraffin VP mai le voluma Vw, ma maua le voluma o le faʻataʻitaʻiga.
Ole mamafa ole voluma ole palapala ole: γ = W/(Vw – VP)*m
o le m o le fa’asa’oga fa’asa’o ona o le eseesega o le vevela o le vai, talu ai Y =1,0mo le vai vevela i4 °C: m = γw,T / γw,4oC.
Fa’agaioiga i le fa’atofuina o le fa’ata’ita’iga i le mercury
O lenei faiga e faʻaaogaina mo eleele faʻapipiʻi, faʻapea foʻi i tulaga e tatau ai ona tuʻu le ave o se faʻataʻitaʻiga o foliga masani geometric, o le tulaga lea, mo se faʻataʻitaʻiga, pe a fuafuaina le tapulaʻa o le faʻaitiitia o le palapala.

Sl.2. Su’esu’eina le mamafa o le voluma o le palapala e ala i le fa’atofuina o le fa’ata’ita’iga i le mercury
O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻatofuina i totonu o se vaʻa faʻatumu atoatoa i le mercury (fig. 2) ma faʻatasi ai ma le fesoasoani a se ipu tioata faʻatasi ai ma faʻamaʻi uʻamea manifinifi e faʻapipiʻi ina ia faʻaofuina atoatoa i le mercury. O le mercury oomi e sasaa i totonu o se ipu tele, mai le mea e ave ma fuaina ai lona mamafa. Afai o le W o le mamafa o le fa’ata’ita’iga, Wz o le mamafa lea o le mekeri ua si’itia, γz o le mamafa voluma o le mercury, Vz=V o le voluma o le mercury ua fa’ase’e e tutusa ma le voluma o le fa’ata’ita’iga;
Vz * γz = Wz * Vz = Wz/ γz
o le mamafa o le voluma o le palapala o le:
γ =W*γz /Wz.
oneone
O lenei suʻega e faia i totonu o le fanua ma e masani ona faʻaoga i eleele e leʻi fusifusia, iliili, oneone iliili, mea moraine ma isi tulaga, pe a le mafai ona faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga e leʻi faʻalavelaveina ma pusa. O le mataupu faavae o lenei faiga e aofia ai le eliina o se pu i le eleele ona faatumu ai lea i le oneone masani o le mamafa volumetric masani, e faavae i luga o lea e fuafua ai le voluma o le pu. O le mamafa o le voluma o le palapala e fa’atatau i le mamafa o le paluga ua eli ma le voluma o le pu.
O le pito i luga o le eleele, o lona mamafa voluma e tatau ona fuafuaina, e fa’alava ina ia faalava, ona sosoo ai lea ma se ipu apa pe tusa.40x40 cm(fig.3), fa’atasi ai ma se fa’ata’ita’iga ua tipi i le ogatotonu o le lautele Ø =20 cm, mafiafia5 mm, mo le eliina o se pu i le eleele. O le ipu apa e fa’ata’atia i luga o le eleele ma fa’amau i pine. O se pu ma lona lautele o20 cm, loloto approx20 cm, e sili atu i puipui tūsaʻo, ae le o fafo o le mamanu ma mama lelei. O mea uma na eliina e tu’u i luga o le ipu, ona mae’a loa lea ona eli, a’o iai pea lona susu masani, e fuaina i luga o le fua ma lona mamafa W ua fuafuaina. Ina ia mafai ona iloa mulimuli ane le susu masani, o le faʻataʻitaʻiga e tuʻuina i totonu o se pusa apa ma tapuni, e ave i le potu faʻagogo pe a maeʻa galuega i le fanua. I le taimi lava mulimuli ane, e sasaa le oneone masani mago i totonu o le pu eli, o lona mamafa volumetric γd e fuafuaina e ala i le fuaina, o lona uiga mai le suʻesuʻega falesuesue na faia muamua, e ala i le sasaa o le oneone i totonu o le fafie tutusa ma mai le maualuga tutusa, h pa’ū e pei o le suʻega fanua.

Sl.3. Su’esu’eina ole mamafa ole palapala ile fa’aaogaina ole su’ega oneone.
Aʻo leʻi amataina le suʻega, fua le mamafa o le oneone masani i ipu fua, ona faʻatumu ai lea o le pu i le eleele i lena oneone i le pito i luga o le ipu apa, lea e fetaui ma se pule uamea o le umi.40 cm, fua le oneone o totoe i totonu o le fagu, ina ia maua ai le mamafa tonu Wd o le oneone masani mamago i totonu o le pu i le pito i luga o le uʻamea. Matou te fuafuaina le voluma Vd o le pu eliina i le pito i luga o le ipu apa e faʻatatau i le fua Vd = Wd/γd.
O le voluma V o le pu i le eleele e maua e ala i le toesea o le voluma v o le tatalaina o le mamanu apa:

Soil volumetric weight γ is: γ = W/V, lea W o le mamafa o le palapala eli mai le pu e fuaina i le taimi lava e uma ai le eliina. O lo’o fa’amauina e fa’aoga le sima, suau’u po’o le asphalt malulu nai lo le oneone, lea e tau le maaleale ile tau susu. E le gata i lea, o loʻo iai foʻi masini faʻapitoa mo le faigofie ma le vave galue i le suʻega ma le oneone.
Tausaga fa’atatau o le mamafa o le palapala o lo’o tu’uina atu i le laulau 1, fa’atasi ai ma se fa’amatalaga e fa’apea i su’esu’ega fa’a-geomechanical i tulaga ta’itasi, e tatau ona fa’amauina le mamafa o le palapala i le su’esu’ega i le falesu’esu’e po’o le fanua.

Fuafuaga o le susu o le eleele
O le suʻesuʻega o le susū o le eleele e faʻatinoina i le tele o auala, e pei o le suʻesuʻega metotia e faʻaaoga ai se masini eletise eletise, auala faʻaoga e faʻagogo ai i luga o se afi matala, faʻaaogaina carbide, fuaina i lalo o le vai ma faʻaogaina se pycnometer ea. O iinei o le a matou faamatalaina ai na o auala muamua e lua, lea e masani ona faʻaaogaina i lo tatou atunuu.
Metotia su’esu’e e fa’aaoga ai masini fa’amalo
O lenei metotia e sili ona fa’atuatuaina ma sili ona fa’aogaina mo ituaiga uma o eleele. O se fasi palapala mai se faʻataʻitaʻiga e leʻi faʻalavelaveina e tuʻu i le va o tioata faʻapipiʻi e lua, e taʻua o hourglass, e faʻapipiʻi i se uʻamea uʻamea ma fua faʻatasi i luga o se paleni suʻesuʻe, ona tuʻu lea i totonu o se masini faʻamalo eletise e faʻamago ai i le 105°C seia oʻo i le mamafa (fig. 4). Ole eseesega ole vevela ile taimi ole fa’agogo e le tatau ona sili atu nai lo le ± 2°C, talu ai i le maualalo o le vevela e le faʻamagoina atoa, ma i le maualuga o le vevela e ono mu ai mea faʻaola i totonu o le faʻataʻitaʻiga. Ole umi ole taimi ole fa’amamago ole fa’ata’ita’iga ile itula tioata ile mea fa’amago e tusa ma le 6 itula mo le oneone, ma pe a ma le 12 itula mo le omea. A mae’a fa’amago, o le fa’ata’ita’iga tapuni i tioata itula ma le pipii e tu’u i totonu o se desiccator e fa’alili i le vevela o le potu, a mae’a ona toe fuaina.

Fig. 4. Fa’ata’ita’i fa’amago i ipu tioata itula ma le pipi’i
Afai W o le mamafa o le faʻataʻitaʻiga i le natura masani o le susu ma le tioata itula ma le pipii, Ws le mamafa o le faʻataʻitaʻiga i le tulaga mago ma le tioata itula ma le pipii, Wt le mamafa o le tioata itula ma le pipii, o le susu o le eleele w e tusa ai ma le faʻamatalaga a Atterberg _ o le mamafa o le vai, vaevae le mamafa o le vai. = W-Ws / Ws-Wt * 100 [%].
Fuafuaga o le pala o le palapala ma le fa’aputuga o le pala
O le suʻega e faia i luga o se faʻataʻitaʻiga e leʻi faʻalavelaveina, pe a faʻapea e mafai ona fuafua lona voluma i se tulaga e le faʻalavelaveina.
Matou te oomiina se pusa uʻamea o loʻo iloa le voluma i totonu o le eleele e leʻi faʻalavelaveina poʻo totonu o se faʻataʻitaʻiga o lapopoa lapopoa, faʻataʻatia le pito i luga o le faʻataʻitaʻiga ma pito o le paʻu ma tuʻu i luga.105°Cse’ia tumau pea le mamafa, ona faamaalili lea i le vevela o le potu, ma toe fua i luga o le fua fa’atasi ma le pa’u.
Afai V o le voluma i totonu o le pa’u, Vm o le voluma lea o le palapala malo e aunoa ma ni pores, Wd o le mamafa mago o le fa’ata’ita’iga, γs o le mamafa voluma o vaega malō, o le porosity o le palapala n e.

Matou te fuafuaina le voluma Vm e faʻatatau i le mamafa mago o le faʻataʻitaʻiga Wd:

o lona uiga, i pasene o le aofaiga atoa o le palapala

Talu ai o le γd = Wd/V, o lona uiga o le mamafa o le voluma mago o le palapala, e mafai ona tuu
n =100* (1– γd/ γs) [%].
O le porosity coefficient e maua mai le fomu e = n/(1-n).
Mo le mamanu, faʻatonuga lelei poʻo le faʻatinoina o galuega, faʻaaoga tulafono faatonutonu o loʻo iai nei, metotia faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma se fale suʻesuʻe faʻatagaina. O lenei tusitusiga o loʻo faʻasaoina e avea o se tala faasolopito o aʻoaʻoga.