Najveći neprijatelj prozora i vanjske drvene stolarije nije voda, već sunce.
I PVC stolarija mora se boriti sa suncem. Ako su PVC profili loši, stolarija može požutjeti, s vremenom se iskriviti — zbog čega se u PVC stolariju stavljaju armature — i postati lomljivija.
S druge strane, drvo lijepljeno iz više slojeva, odnosno lamelirani profili, nema problema sa savijanjem, ali vanjski lak mora biti kvalitetan i pravilno nanesen.
Čime je obložena vanjska stolarija?
Vodeni lak za vanjsku upotrebu sastoji se od prvog sloja tj. podloge koja sadrži izolator za zaštitu od vode i sunca te impregnant koji štiti od insekata i gljivica. Kada se nanesu, prodiru duboko i štite drvo. Ostala dva ili tri sloja su završni premazi koji sadrže najviše UV inhibitora, a čija je glavna zadaća zaštita drva od UV zraka.
Vodeni lak se prilikom lakiranja razrjeđuje vodom pa često postoji sumnja da ga kiša može isprati s drveta. To nije točno. Čim se osuši na površini drva, lak postaje vodootporan i voda više ne može prodrijeti u drvo.
Zašto je sunce veći problem od vode?
Odgovor je u prvoj rečenici ovog teksta. Ništa nije imuno na sunce. Plastika postaje krta i puca, guma također, boje blijede (sjetimo se suncobrana), platno puca, fasade blijede …
Kao i sve ostalo, drvena stolarija mora biti adekvatno zaštićena od sunca. Ova tehnologija je složena jer mora zaštititi drvo koliko god je to moguće, a istovremeno mu omogućiti da diše i, kao svaki materijal, širi se ljeti i skuplja zimi.
Kada se drvo tretira lakovima, završni slojevi moraju sadržavati UV inhibitore koji se bore protiv sunca. Sunce ih s vremenom istroši, pa završne slojeve treba nanositi što deblje kako bi bilo što više inhibitora i kako bi vanjske površine što dulje odolijevale sunčevom zračenju.
Tehnologije se razlikuju od proizvođača do proizvođača. U nekim slučajevima se posebno nanose impregnant i izolator, zatim boja i završni sloj, ali princip zaštite ostaje isti. Tehnolozi i danas raspravljaju o tome koja je tehnologija bolja, no time se ovdje nećemo baviti.
Kako UV inhibitori štite završni sloj?
UV zaštita je uglavnom u gornjem sloju, a manje u podlozi. Lakiri znaju da završni premaz ima boju marelice — to je boja inhibitora koji štite bazu i boju od propadanja. Kada se sloj osuši, postaje potpuno proziran.
Tehnologija koja se koristi u tvrtki Savo Kusić uključuje premaze izrađene na bazi pigmenata anorganskog porijekla. Puno su otporniji na UV zračenje od pigmenata organskog podrijetla koji se koriste za bojenje unutarnjeg namještaja.
Mogu li se miješati boje za drvo?
Ako bi se finalnom laku za vanjsku upotrebu dodala boja, odnosno bajc za unutarnju upotrebu, on bi djelovao neko vrijeme, dok UV inhibitori ne potroše. Tada bi sunčeve zrake djelovale na pigment organskog porijekla i razbijale boju. Dvostruke veze u organskom pigmentu prekidaju se djelovanjem sunčevih zraka; na primjer, mahagonij postaje krt nakon određenog vremena.
Najviše inhibitora ima u završnim slojevima jer su oni prvi izloženi suncu, ali ima ih i u podlozi, odnosno prvom sloju. Stoga impregnant mora biti namijenjen za vanjsku upotrebu. Mora sadržavati pigmente anorganskog porijekla, jer UV zračenje na njih puno slabije djeluje i ne može ih razgraditi.
Jedna vrsta anorganskih pigmenata su željezni oksidi, tj. hrđa. Proizvođači hrđu obrađuju određenim tehnološkim postupcima i na određenim temperaturama i tako dobivaju crnu boju, oker, različite nijanse crvene i slične varijacije. Karakteristika pigmenata dobivenih ovim postupkom je da zadržavaju postojanost boje tijekom vremena.
Jedna od tih varijanti je takozvani Bayer feroxy. To je posebna skupina smjesa koja se koristi za finije nijansiranje, beton, građevinarstvo i drvnu industriju.
Kada naručitelj traži boju koja nije u standardnom RAL sustavu, ali ju je potrebno uskladiti s postojećim namještajem ili fasadom, nijansu je potrebno ručno “zakrenuti”. Lakiri posebno ne vole ovaj posao, jer zahtijeva veliki broj nijansi na vodenoj, uljnoj i nitro bazi. Boje za vanjsku upotrebu uvijek se moraju miješati s lakom za vanjsku upotrebu, jer samo oni sadrže navedene UV inhibitore.
Postoje univerzalne lazure, ali one za unutarnju upotrebu nikako nisu za vanjsku. Ako se koriste vani, boja će izblijediti već nakon godinu dana.
Kada se prozori tretiraju lakovima na bazi vode, UV inhibitori se nalaze u podlozi, ali najviše u završnim slojevima jer su oni prva zaštita od sunca. Zato je završni sloj laka “kremaste” boje koja sušenjem nestaje i postaje prozirna, tako da se kroz nju vidi boja iz prvog sloja.
Kako položaj prozora utječe na trajnost premaza?
Gubitak inhibitora je vidljiviji na prozorima na strani kuće koja je više izložena suncu. Na prozorima na sjevernoj strani, gdje sunce ne dopire, ili na udubljenim ulaznim vratima gdje zrake ne padaju, ovaj efekt se neće pojaviti na isti način.
Kada treba prebojiti drvene prozore?
Ako su prozori na južnoj strani, gdje ima više sunca, nakon koliko godina ih treba prefarbati? Nema jedinstvenog pravila. Ovisi o strani na kojoj se prozor nalazi i koliko UV zračenja dopire do njega.
Ako je lak visoke kvalitete i ispoštovana procedura, proizvođači obično daju pet godina jamstva na lak. Postoje proizvođači koji daju jamstvo i do deset godina, ali uz uvjet da kupac jednom ili dva puta godišnje ručno nanese novi sloj laka na prozor.
Zašto su izrada i lakiranje prozora važni?
Stupanj oštećenja prozora tijekom godina uvelike ovisi o samoj konstrukciji. Važno je da prozorske površine budu zakošene kako se voda ne bi zadržavala na njima.
Ako su nadlakovi loše naneseni ili lakovi sadrže malo UV inhibitora, inhibitori će brzo nestati pod utjecajem UV zraka i na laku će se pojaviti pukotine. Ako donja lajsna prozora nema dovoljan kut i sva voda koja curi niz prozor prelazi preko nje, tu će se prvo uočiti lak.
Sažetak
Sunce djeluje na lak, UV inhibitori se troše i lak puca kada površina slabi. Ako je konstrukcija prozora loša, voda se zadržava, prodire kroz pukotine i drvo praktički ostaje nezaštićeno.
Zato je najvažnije da se završni slojevi nanose više puta i da svaki sloj bude što deblji. To mogu samo dobro obučeni lakeri jer je lak u tekućem stanju te curi ili klizi s površine. Lakir stoga nanosi lak na tanku granicu između dovoljno debelog sloja i klizanja.
Svaki korak se mora poštovati, ali unatoč svim točkama u procesu ostaje ljudski faktor koji određuje ne samo hoće li biti ispunjeni, već i koliko će biti ispunjeni.
Ako vam je važna trajna zaštita vanjske stolarije, pogledajte naše drvene prozore, ulazna vrata ili nas kontaktirajte za ponudu i savjet.