Najveći neprijatelj prozora i vanjske drvene stolarije nije voda, već sunce.
Čak i PVC stolarija mora da se bori protiv sunca. Ako su PVC profili loši, stolarija može požutjeti, iskriviti se tokom vremena — zbog čega se armature postavljaju u PVC stolariju — i postati lomljivija.
S druge strane, drvo lijepljeno iz više slojeva, odnosno lameliranih profila, nema problema sa savijanjem, ali vanjski lak mora biti kvalitetan i pravilno nanesen.
Čime je obložena vanjska stolarija?
Lak na vodenoj bazi za vanjsku upotrebu sastoji se od prvog sloja, odnosno podloge, koja sadrži izolator za zaštitu od vode i sunca i impregnaciju koja štiti od insekata i gljivica. Kada se nanose, prodiru duboko i štite drvo. Druga dva ili tri sloja su završni premazi koji sadrže najviše UV inhibitora, čiji je glavni zadatak da zaštite drvo od UV zraka.
Lak na bazi vode se tokom lakiranja razblaži vodom, pa se često sumnja da ga kiša može isprati sa drveta. To nije istina. Čim se osuši na površini drveta, lak postaje vodootporan i voda više ne može prodrijeti u drvo.
Zašto je sunce veći problem od vode?
Odgovor se nalazi u prvoj rečenici ovog teksta. Ništa nije imuno na sunce. Plastika postaje lomljiva i puca, guma takođe, boje blijede (sjetite se suncobrana), platno puca, fasade blijede…
Kao i sve ostalo, drvena stolarija mora biti adekvatno zaštićena od sunca. Ova tehnologija je složena jer mora zaštiti drvo što je više moguće, a istovremeno mu omogućiti da diše i, kao i svaki materijal, ljeti se širi, a zimi skuplja.
Kada se drvo tretira lakovima, završni slojevi moraju sadržavati UV inhibitore koji se bore protiv sunca. Sunce ih vremenom istroši, pa završne slojeve treba nanositi što deblje kako bi bilo što više inhibitora i kako bi vanjske površine što duže odolijevale sunčevom zračenju.
Tehnologije se razlikuju od proizvođača. U nekim slučajevima impregnant i izolator se nanose odvojeno, zatim boja i završni sloj, ali princip zaštite ostaje isti. Tehnolozi i danas raspravljaju o tome koja je tehnologija bolja, ali se time ovdje nećemo baviti.
Kako UV inhibitori štite završni sloj?
UV zaštita je uglavnom u gornjem sloju, a manje u podlozi. Lakovi znaju da završni premaz ima boju kajsije — to je boja inhibitora koji štite bazu i boju od propadanja. Kada se sloj osuši, postaje potpuno providan.
Tehnologija koja se koristi u kompaniji Savo Kusić obuhvata premaze napravljene na bazi pigmenata neorganskog porijekla. Mnogo su otporniji na UV zračenje od pigmenata organskog porijekla koji se koriste za bojenje unutrašnjeg namještaja.
Da li se boje drveta mogu mešati?
Ako bi se finalnom laku za vanjsku upotrebu dodala boja, odnosno mrlja namijenjena za unutrašnju upotrebu, djelovala bi neko vrijeme, dok UV inhibitori ne nestanu. Tada bi sunčevi zraci djelovali na pigment organskog porijekla i razbili boju. Dvostruke veze u organskom pigmentu razbijaju se djelovanjem sunčevih zraka; na primjer, mahagonij postaje lomljiv nakon određenog vremena.
Najviše inhibitora nalazi se u završnim slojevima jer su oni prvi koji se izlažu suncu, ali ih ima i u podlozi, odnosno prvom sloju. Stoga impregnant mora biti namijenjen za vanjsku upotrebu. Mora sadržavati pigmente neorganskog porijekla, jer UV zračenje na njih mnogo slabije djeluje i ne može ih razgraditi.
Jedna vrsta neorganskih pigmenata su oksidi gvožđa, odnosno rđa. Proizvođači obrađuju rđu određenim tehnološkim postupcima i na određenim temperaturama i tako dobijaju crnu boju, oker, različite nijanse crvene i slične varijacije. Karakteristika pigmenata dobijenih ovim postupkom je da održavaju stabilnost boje tokom vremena.
Jedna od tih varijanti je takozvani Bayer feroxy. To je posebna grupa jedinjenja koja se koristi za finije bojenje, betonsku, građevinsku i drvnu industriju.
Kada klijent traži boju koja nije u standardnom RAL sistemu, ali je potrebno uskladiti sa postojećim nameštajem ili fasadom, nijansu je potrebno ručno “uvrnuti”. Lakovi posebno ne vole ovaj posao, jer je za njega potreban veliki broj nijansi na bazi vode, ulja i nitro. Boje namijenjene za vanjsku upotrebu uvijek se moraju miješati sa lakom za vanjsku upotrebu, jer samo oni sadrže pomenute UV inhibitore.
Postoje univerzalne mrlje, ali one namijenjene za unutrašnju upotrebu nikako nisu za vanjsku upotrebu. Ako se koriste napolju, boja će izbledeti već nakon godinu dana.
Kada se prozori tretiraju lakovima na bazi vode, UV inhibitori se nalaze u podlozi, ali uglavnom u završnim slojevima jer su oni prva zaštita od sunca. Zato završni sloj laka ima “kremastu” boju, koja tokom sušenja nestaje i postaje providna, tako da se kroz njega vidi boja iz prvog sloja.
Kako položaj prozora utiče na trajnost premaza?
Gubitak inhibitora je uočljiviji na prozorima na strani kuće koja je više izložena suncu. Na prozorima na sjevernoj strani, gdje sunce ne dopire, ili na udubljenim ulaznim vratima gdje zraci ne padaju, ovaj efekat se neće pojaviti na isti način.
Kada treba prefarbati drvene prozore?
Ako su prozori na južnoj strani, gdje ima više sunca, nakon koliko godina ih treba prefarbati? Ne postoji jedno pravilo. Zavisi na kojoj strani se prozor nalazi i koliko UV zračenja dopire do njega.
Ako je lak visokog kvaliteta i poštuje se procedura, proizvođači obično daju petogodišnju garanciju na lak. Postoje proizvođači koji daju garanciju do deset godina, ali uz uslov da kupac jednom do dva puta godišnje ručno nanese novi sloj laka na prozor.
Zašto su konstrukcija prozora i lakiranje važni?
Stepen oštećenja prozora tokom godina dosta zavisi od same konstrukcije. Važno je da površine prozora budu nagnute kako se voda ne bi zadržavala na njima.
Ako su završni premazi slabo naneseni ili lakovi sadrže malo UV inhibitora, inhibitori će se brzo istrošiti pod utjecajem UV zraka i na laku će se pojaviti pukotine. Ako donja lajsna prozora nema dovoljan ugao, a sva voda koja curi niz prozor pređe preko njega, tu će se najprije uočiti lak.
Sažetak
Sunce djeluje na lak, UV inhibitori se troše i lak puca kada površina oslabi. Ako je konstrukcija prozora loša, voda se zadržava, prodire kroz pukotine i drvo praktično ostaje nezaštićeno.
Zato je najvažnije da se završni slojevi nanose nekoliko puta i da svaki sloj bude što deblji. To mogu da urade samo dobro obučeni lakari, jer je lak u tečnom stanju i curi ili klizi sa površine. Lak zato nanosi lak na tanku granicu između dovoljno debelog sloja i klizanja.
Svaki korak se mora poštovati, ali i pored svih tačaka u procesu ostaje ljudski faktor koji određuje ne samo da li su ispunjeni, već i koliko su dobro ispunjeni.
Ako vam je važna trajna zaštita vanjske stolarije, pogledajte naše drvene prozore, ulazna vrata ili nas kontaktirajte za predlog i savjet.