Najveći neprijatelj prozora i spoljne drvene stolarije nije voda, već sunce.

Čak i PVC stolarija mora da vodi bitku sa suncem. Ako su PVC profili loši, stolarija može da požuti, da se vremenom iskrivi — zbog čega se u PVC stolariju stavlja armatura — i da postane krhkija.

Sa druge strane, drvo lepljeno iz više slojeva, odnosno lamelirani profili, nema problema sa krivljenjem, ali spoljni lak mora da bude veoma kvalitetan i pravilno nanet.

Čime se premazuje spoljna stolarija?

Lak za spoljnu upotrebu na vodenoj bazi sastoji se od prvog sloja, odnosno temelja, koji sadrži izolant za zaštitu od vode i sunca i impregnant koji štiti od insekata i gljivica. Oni pri nanošenju prodiru duboko i štite drvo. Druga dva ili tri sloja su završni premazi koji sadrže najviše UV inhibitora, čiji je osnovni zadatak da štite drvo od UV zraka.

Lak na vodenoj bazi pri lakiranju se razređuje vodom, pa se često javlja nedoumica da ga kiša može isprati sa drveta. To nije istina. Čim se osuši na površini drveta, lak postaje vodootporan i voda više ne može da prodre do drveta.

Voda na drvetu

Zašto je sunce veći problem od vode?

Odgovor je u prvoj rečenici ovog teksta. Ništa nije otporno na sunce. Plastika postaje krhka i puca, guma takođe, boje blede (setite se suncobrana na plaži), platna pucaju, fasade blede …

Kao i sve drugo, drvena stolarija mora da bude adekvatno zaštićena od sunca. Ta tehnologija je složena jer mora maksimalno da zaštiti drvo, a istovremeno da mu omogući da diše i da se, kao i svaki materijal, širi leti i skuplja zimi.

Kada se drvo tretira lakovima, završni slojevi moraju da sadrže UV inhibitore koji vode bitku protiv sunca. Sunce ih vremenom troši, pa završne slojeve treba naneti što deblje kako bi inhibitora bilo što više i kako bi spoljne površine što duže odolevale sunčevom zračenju.

Tehnologije se razlikuju među proizvođačima. Kod nekih se impregnant i izolant nanose zasebno, zatim boja i završni sloj, ali princip zaštite ostaje isti. Tehnolozi i danas raspravljaju o tome koja je tehnologija bolja, ali se ovde time nećemo baviti.

Kako UV inhibitori štite završni sloj?

UV zaštita se najvećim delom nalazi u završnom sloju, a manje u temelju. Lakireri znaju da završni sloj ima boju kajsije — to je boja inhibitora koji štite temelj i boju od propadanja. Kada se sloj osuši, postaje potpuno proziran.

Tehnologija koja se koristi u firmi Savo Kusić podrazumeva premaze izrađene na bazi pigmenata neorganskog porekla. Oni su mnogo otporniji na UV zračenje od pigmenata organskog porekla koji se koriste za bajcovanje unutrašnjeg nameštaja.

Da li mogu da se mešaju boje za drvo?

Ako bi se u završni lak za spoljnu upotrebu dodala boja, odnosno bajc, namenjena unutrašnjoj upotrebi, to bi delovalo neko vreme, dok se UV inhibitori ne istroše. Tada bi sunčevi zraci delovali na pigment organskog porekla i razgradili boju. Dvostruke veze u organskom pigmentu raskidaju se dejstvom sunčevih zraka; na primer, mahagoni posle određenog vremena postane krt.

Najviše inhibitora nalazi se u završnim slojevima jer su oni prvi na udaru sunca, ali ih ima i u temelju, odnosno prvom sloju. Zato i impregnant mora biti namenjen spoljnoj upotrebi. Mora da sadrži pigmente neorganskog porekla, jer UV zračenje mnogo slabije utiče na njih i ne može da ih razlaže.

Jedna vrsta neorganskih pigmenata su oksidi gvožđa, odnosno rđe. Proizvođači određenim tehnološkim postupcima i na određenim temperaturama obrađuju rđu i tako dobijaju crnu boju, oker, različite nijanse crvene i slične varijacije. Odlika pigmenata dobijenih ovim procesom jeste da kroz vreme održavaju postojanost boje.

Jedna od tih varijanti su takozvani Bajer feroksi. To je posebna grupa jedinjenja koja se koristi za finija toniranja, beton, građevinsku i drvnu industriju.

Kada klijent zahteva boju koja nije u standardnom RAL sistemu, već treba da se uskladi sa postojećim nameštajem ili fasadom, nijansa mora ručno da se „izvija“. Taj posao lakireri posebno ne vole, jer zahteva veliki broj nijansi na vodenoj, uljanoj i nitro bazi. Za lak za spoljnu upotrebu uvek se moraju mešati boje namenjene spoljnoj upotrebi, jer jedino one sadrže pomenute UV inhibitore.

lakiranje drveta

Postoje univerzalni bajčevi, ali oni namenjeni unutrašnjoj upotrebi nikako nisu za spoljašnju. Ako se koriste spolja, boja će izbledeti već posle godinu dana.

Kada se prozori tretiraju lakovima na vodenoj bazi, UV inhibitori se nalaze u temelju, ali najviše u završnim slojevima jer su oni prva zaštita od sunca. Zato završni sloj laka ima „kremastu“ boju, koja tokom sušenja nestaje i postaje prozirna, tako da se kroz nju vidi boja iz prvog sloja.

Kako položaj prozora utiče na trajnost premaza?

Gubitak inhibitora brže se primećuje na prozorima sa strane kuće koja je više izložena suncu. Na prozorima sa severne strane, do kojih sunce ne dopire, ili na uvučenim ulaznim vratima na koja zraci ne padaju, ovaj efekat se neće pojaviti na isti način.

Kada treba ponovo farbati drvene prozore?

Ako su prozori na južnoj strani, gde ima više sunca, posle koliko godina ih treba ponovo farbati? Nema jedinstvenog pravila. To zavisi od strane na kojoj se prozor nalazi i od toga koliko UV zračenja dopire do njega.

Ukoliko je lak kvalitetan i procedura ispoštovana, proizvođači uglavnom daju pet godina garancije na lak. Postoje proizvođači koji daju garanciju i do deset godina, ali uz uslov da kupac jednom do dva puta godišnje ručno nanese novi sloj laka na prozor.

Zašto su važni konstrukcija prozora i nanošenje laka?

Stepen oštećenja prozora tokom godina dosta zavisi i od same konstrukcije. Važno je da površine prozora budu pod kosinom kako se voda ne bi zadržavala na njima.

Ako su završni slojevi laka slabo naneti ili lakovi sadrže malo UV inhibitora, inhibitori će se brzo istrošiti pod UV uticajem i na laku će se pojaviti pukotine. Ako donja lajsna prozora nema dovoljan ugao, a preko nje prelazi sva voda koja curi niz prozor, na tom mestu će se prvo primetiti otpadanje laka.

Sažetak

Sunce deluje na lak, UV inhibitori se troše i lak puca kada površinski oslabi. Ako je konstrukcija prozora loša, voda se zadržava, prodire kroz pukotine i drvo praktično ostaje bez zaštite.

Zato je najvažnije da se završni slojevi nanesu više puta i da svaki sloj bude maksimalno debeo. To mogu da izvedu samo dobro uvežbani lakireri, jer je lak u tečnom stanju i curi ili klizi sa površine. Lakirer zato nanosi lak na tankoj granici između dovoljno debelog sloja i proklizavanja.

Svaki korak mora da bude ispoštovan, ali i pored svih tačaka u procesu ostaje ljudski faktor koji određuje ne samo da li su, već i koliko kvalitetno, ispunjene.

Ako vam je važna trajna zaštita spoljne stolarije, pogledajte naše drvene prozore, ulazna vrata ili nas kontaktirajte za ponudu i savet.