Saogalemu Fa’amatalaga: Ose tusi fa’aa’oa’oga na teuina mai le 2018. tausaga, ae le o se poloketi poʻo ni faʻatonuga mo le faʻapipiʻiina tutoʻatasi o le faʻavevela. Fuafuaga, filifiliga o meafaigaluega, faʻapipiʻiina, suʻega ma faʻatonuina e tatau ona tuʻuina atu i tagata mamanu agavaa ma konekarate, e tusa ai ma tulafono faʻamaonia ma faʻamaumauga a le gaosiga.

E a’afia fo’i mana’oga fa’avevela o le fale i le teutusi o le fale. Siaki a matou fa’amalama laupapa, fa’amalama laupapa-alumini ma auaunaga, pe lafo mai se talosaga mo upusii.

O le faʻamafanafanaina o se fale tele ma fale o aiga ma ogaumu masani e le o se tafaoga sili ona manaia i le taumalulu. O le faʻavevelaina i lenei auala e le fiafia e le gata ona e maua ai galuega e tausia ai le ogaumu, ae faʻapea foi ona e tatau ona e saunia le suauu, faʻamumu se afi, faʻamama le lefulefu, ma i le taimi o nei galuega uma e sili atu le palapala o le fale nai lo le masani. I le faaopoopo atu i nei mea le lelei, o le faʻamafanafanaina ma ogaumu e le fetaui ma manaʻoga o fale faʻaonaponei pe faʻalelei pe faʻatatau i le tutusa o le tufatufaina o le vevela. Faʻavae i luga o nei mea moni, e le o se mea e ofo ai e le gata i fale fou i totonu o agafesootai, ae faʻapea foʻi i fale faʻapitoa o aiga i aso nei, o loʻo faʻaaogaina se faʻavevela tutotonu.

Fua fa’avevela ma fa’avae fa’atino

O le masini faʻavevela tutotonu (fig. 1) e aofia ai se faiga: faʻavevela, mea faʻavevela ma paipa. O le pito maualuga o lenei faiga o le va’a fa’alautele. Ua tumu le faiga atoa i vai. Afai tatou te mu i totonu o le pusaaisa, e vevela le vai ma ona o lona mamafa patino maualalo, e tulaʻi i luga, ma suia le vai vevela i le vai na faʻafefe i elemene vevela (o lea, e maualuga atu le mamafa o le mamafa). O le vai o loʻo tafe i luga e sau i totonu o paipa i elemene faʻavevela, o iina, tuʻu ese lona vevela, e malulu ma toe foʻi i le pusa.

mea fa’avevela totonugalemu

Ata 1 — masini mo le fa’avevela tutotonu.

E tusa ai, ona o le eseesega i le mamafa patino o le vai malulu ma le vevela i totonu o le faiga, o loʻo faʻatupuina se tafega tapunia faifaipea, lea e mafai ai ona tuʻuina atu se aofaiga o le vevela i elemene faʻamafanafana.

O le malosi e mafai ai ona tafe le vai ona o le eseesega o le vevela - aemaise lava pe a faʻamafanafana i luga o le tasi tulaga - e matua laʻititi ma o le mea lea e taua ai le fuaina o masini e faʻatatau i faʻatusatusaga ma le faʻaeteete ma le saʻo. I le faʻatinoga, e masani ona tupu o masini, aemaise lava mo fale laiti ma tagata taʻitoʻatasi, ua mamanuina vave ma faʻavae i luga o faʻamatalaga mai le poto masani. E leai se masalosalo o se faiga faʻavevela tutotonu e mafai i nisi taimi ona faʻatinoina lelei i lenei auala, ae sili atu ona taatele e le faʻaogaina lelei, ma o mea sese e maua mai e sili atu ona faigata ona faʻasaʻo mulimuli ane. 

O le mafuaaga lena e le tatau ai ona tatou salamo i le taumafaiga e faia le fuafuaina ma galuega faatino, aua e mautinoa lava e aoga. E le tatau ona galo ia i tatou le mea moni e faapea o se faiga faapea e tatau ona aoga mo le olaga atoa.

Fa’atatauga ole aofa’i ole vevela

O le galuega muamua i le taimi o le mamanu o le fuafuaina o le aofaʻi o le vevela manaʻomia mo le faʻamafanafanaina o potu manaʻomia. Ole aofa’i ole vevela mana’omia mo le fa’avevela e fetaui ma lona gau. O le fa’aitiitia o le vevela e fa’alagolago i le eseesega i le va o le vevela i fafo ma le vevela o le potu e fa’amafanafanaina, i luga o le fa’aliliuina o le vevela o na mea e fa’agata ai le potu va’aia, fa’apea fo’i ma le tele o nei mea.

O le fa’atatauga e tatau ona fai fa’atasi mo luga ta’itasi e eseese fa’afe’ese’esega o le vevela ma fa’atasi ai ma eseesega i le vevela i fafo ma totonu. O le aofa’i o fa’ai’uga vaega e maua i lenei auala o le a maua ai le aofa’iga mana’omia ole vevela ole potu. (Mo i latou e mumusu e fai fa’atusatusaga, faamolemole ia matau o le fa’atatauga e mana’omia ai na’o fa’atatauga masani).

Ole aofa’i ole vevela e fa’atatau ile fua fa’atatau:

Q=F * k (tb - tk)

o fea o iai:

Q - tele o le vevela na leiloa e le potu, kcal / itula;

F - luga (puipui, faamalama, faitotoa, fola, faʻalo) lea e pasi ai le vevela, m2;

k - faʻafefe o le vevela mo le mataʻituina, kcal / m2°C

tb- mana’omia le vevela o le potu i totonu, °C

tk - vevela fafo o le mata’ituina, °C

le tele o le vevela manaʻomia

  • Ata2- o se faʻataʻitaʻiga o le fuafuaina o le aofaʻi o le vevela e manaʻomia.*

Fa’amaumauga o fa’ata’ita’iga o fa’atatauga o potu

Mo se faʻamatalaga sili atu o le faʻasologa o faʻasologa, o le a matou faia se faʻataʻitaʻiga aoga. O le galuega o le fuafuaina lea o le aofaʻi o le vevela manaʻomia mo le fale nofomau mai le ata nu.2. Faʻamatalaga faʻapitoa o: puipui vaeluaga e faia i piliki porous, fua10 cm, faʻapipiʻiina i itu uma e lua, o le mafiafia puipui autu38 cm fa’amalama i itu uma e lua, faitoto’a fa’aiila tasi, fa’amalama fa’alua ma fa’avaa laupapa. faʻalo ma faʻalava laupapa i itu uma e lua o loʻo ufiufi i laupapa ma luga aʻe o le taualuga o se faʻaofuofu tapuni, i lalo ifo o le fola o le eleele. Fa’amoemoega maualalo le vevela i fafo -20°C. Fa’aliliuina o le vevela ile fa’amalama pito i fafo:

Avanoa: F =1,5x2=3 m2

Fa’ase’esega o le vevela: k =3,5

Eseesega o le vevela: tb = +20°C, tk = -20°C, tb - tk =20-(-20) =40°C

Q=3x3,5x40=420kcal/itula

Feavea’i ala i le puipui autu pito i fafo:

Vaega: F = 3 h 4 - fa’amalama fa’amalama = 12 - 3 = 9 m2

Q = 9 h 1,3 x 40 = 468 kcal/itula

Uiga o le vevela i le faitoto’a i le fale tele:

Fua: F = 0,9 x 2 = 1,8 m2

k = 3

Eeseesega o le vevela: tb = 20°C; tk =16°C, tb - tk = 20 - 16 = 4°C

Q =1,8 h 3 h 4 = 21,6 kcal/itula

Pau o le vevela i totonu o le puipui agai i le faletele:

Vaega: F = 3 x 3,5 - faitoto’a = 10,5 - 1,8 = 8,7m2

k = 1,6

Eseesega o le vevela: tb - tk = 40°C

Q = 8,7 x 1,6 x 4 = 55,7 kcal/itula

Pasage o le vevela i totonu o le puipui agai i le WC:

Fua: F = 1,5 x 3 = 4,5m2

k = 1,6

Eseesega o le vevela: tb - tk = 2°C

Q = 4,5 h 1,6 h 2 = 14,2 kcal/itula

Pau o le vevela ile puipui ile faletaele:

Fua: F = 1,9 x 3 = 5,7m2

k = 1,6

Eeseesega o le vevela: tb - tk = 20 - (+24) = -4°C

I lenei tulaga, o le vevela e alu ese mai le faletaele i potu, o lona uiga, e le o le leiloa o le vevela, ae o se tupe maua, ma o lea e tatau ai ona toesea lenei tau mai le aofaʻi o le vevela manaʻomia.

Q = 5,7 h 1,6 x (-4) = -36,5

e leai se eseesega i le vevela i le va o potu taʻitasi, o lea e leai se faʻafefe o le vevela ma e leai se manaʻoga e fuafua.

Avea ala i le faalo:

Fua: F = 3,5 x 4 =15 m2

k = 1,5

Eeseesega o le vevela: tb - tk = 20 - (-12) = 32°C

Q =15 h 1,5 x 32 = 720 kcaI/itula

Avevela ala ile fola:

Fua: F = 15m2

k = 1,5

Eeseesega o le vevela: tb – tk = 20 - (-2) = 22°C

Q = 15 x 1,5 x 22 = 495 kcal/itula

Aofa’i vevela mana’omia:

420

468

21,6

55,7

14,2

720

495

-–––––

2194,5 kcal/itula

O le tau e maua i lenei auala e tatau ona siitia i alauni e pei o alauni mo itu o le lalolagi, alauni mo matagi ma alauni mo le motusia o le vevela.

Mea savili:

Vaega masani: tasi le puipui pito i fafo ma tatala:

10% ma le tele o puipui i fafo ma avanoa: 15%

Vaega matagi: tasi le puipui pito i fafo ma tatala:

20%, e tele puipui i fafo ma avanoa: 25%.

Avea Fa’alavelave Fa’aoga:

Fa’amoemoe fa’alavelave ile fa’avevela mai 8 - 12 itula ile aso: 15%.

Fa’amoemoe fa’alavelave ile fa’avevela mai 12 - 16 itula ile aso: 25%.

Fa’aopoopo i itu o le lalolagi

Matū-sisifo: 5%.

A’oa’oga i matu: 10%.

O le potu i le faʻataʻitaʻiga o loʻo i totonu o se eria e masani ai matagi, e faʻatatau i le itu i matu ma o le mea lea e tatau ona faʻaopoopo faalua le tau na maua 10%, o lona uiga o le aofaʻi 20%.

O le a matou le faitauina le alauni fa’alavelave fa’avevela, ona e tau le fa’aauau.

2194,5

+438,9 (20%)

-———————

2633,4

Mai lenei tau, e tatau ona toese le aofaʻi o le vevela e maua mai le puipui agai i le faletaele:

2633,4

- 36,5

-————

2596,9

E tusa ai, o le aofaʻi o le vevela e manaʻomia e faʻamafanafana ai le potu o le Q = 2597 kcal/itula

Fa’atonu faiga

Muamua, pe a mamanuina, e tatau ona e tusia le pito i lalo o itu i le fua 1:100. pe afai e mafai 1:50. E tatau ona tuʻu elemene faʻavevela i lalo o le faamalama, ma i totonu o potu e leai ni faamalama, i tafatafa o le faitotoa e tau atu i le avanoa avanoa, pe agai i potu malulu. Ona o le umi o le paipa, o lenei faʻatulagaga e sili atu le taugata nai lo le faʻatulagaina o tino faʻavevela i luga o puipui i totonu, ae o le lelei, o le tafe o le ea ma, e fesoʻotaʻi ma lena mea, o le vevela, e sili atu ona taua. (ata 3)

fefe le ea

Ata 3 — ea tafe faataamilo i le tino faamafanafana.

Filifiliga o elemene vevela

A maeʻa le mamanu, o le filifiliga o le ituaiga o elemene faʻavevela ma le faʻamautuina o mea faʻamafanafana manaʻomia e mulimuli mai. Mo le faʻamafanafanaina o le vai vevela, o elemene faʻamafanafana sili ona talafeagai o faʻamalama uamea. E to’atele tagata e mumusu e fa’aoga ia radiators, ona e fa’aleaga i le vai ma vave ona tafe. Ae ui i lea, e tupu lenei mea pe a masani ona tafe le vai mai le faiga, pe a tuʻu le radiator e aunoa ma se vai mo se taimi umi pe a uma ona faʻafefe le vai. I lalo o le faʻaaogaina masani, o le ola o radiators uamea e tutusa ma le ola o radiators uʻamea. E le’o sili ona fetaui lelei fa’amalama u’amea mo le fa’avevela vai vevela i le mea muamua ona e taugata tele ma ona o lo’o i ai le mamafa tele. E tusa ai ma le faatinoga o le vevela, e tutusa uma ituaiga e lua o radiators.

faasao uamea ma u’amea

Aluminum radiators o loʻo i totonu o tino faʻavevela faʻaonapo nei (Alutherm, Radal). O uiga vevela o nei radiators e sili ona lelei, o latou lava mamafa e maualalo, e sili ona matagofie ma faʻaonaponei foliga i fafo. O lo latou feso’ota’iga e faia i fa’au’au fa’a filo. Pe a faʻafesoʻotaʻi le radiator, ina ia aua neʻi faia se elemene galvanic ma, i lenei fesoʻotaʻiga, pala, ulu ma uʻamea o sikulima e tatau ona faʻapipiʻiina i se insulator eletise.

faasao alumini

So’oga o mea fa’avevela

E na’o le fa’aaogaina o fa’alava uamea lautele pe a fa’aaoga mea masani (mai le 150 mm) o le a maua ai se fa’alava umi tele. E maua fa’atauva’a u’amea ma 5 - 10 ​​​​-15 - 20 tala fa’atasi. Afai e sili atu i le 20 tusiga e manaʻomia mo le tasi radiator, ona ga

e mafai ona fa’alautele i se iunite o le 5 po’o le 10 elemene e fa’aaoga ai le 5/4“ vaeluagalemu sikuila radiator ma filo agavale ma taumatau ma klingerite po’o centaur fa’amaufa’ailoga e fa’alumaina. luga 100°C, po’o le suau’u graphite e mana’omia mo le fa’apipi’i o elemene

Radiators faia i uʻamea uʻamea faapea foi radiators uʻamea o fausaga tuai ua tuufaatasia e elemene ma faamau i sikulima vaeluagalemu. Afai tatou te faʻatau radiators lua, e tatau ona siaki lelei ma siaki aʻo leʻi faʻapipiʻiina, aemaise lava vaega o elemene taʻitasi. E sili le siakiina o le tulaga o le laupepa i se mea maʻai (e pei o se togi tolu mata), aua o le a faʻavaivaia le pepa vaivai o le a tuʻia ona o le mamafa, o lea o le a tatou faʻaolaina ai i tatou lava mai le faʻalavelave atili.

iron radiator

Su’ega oona

Radiators na matou faʻapotopotoina i matou lava, poʻo radiators-lima lua, e tatau ona faʻataʻitaʻiina aʻo leʻi faʻapipiʻiina. O le suʻega o le a faia i se auala sili ona faigofie pe a tatou tapunia le tasi pito o le radiator ma faʻamau ma tuʻu i luga o na palaka. Ona matou faʻatumu atoa lea o le radiator i le vai ma tapuni se tasi o avanoa o loʻo totoe i se pulou filo, ma tuʻu se paipa paʻu ma se paipa i luga o le isi avanoa. Fa’afeso’ota’i le isi pito o le fa’agaau pa’u i le feso’ota’iga vai. Afai, ona o le mamafa o fesoʻotaʻiga vai, pe a maeʻa le 5 -10 mminutes, matou te le matauina o loʻo tafe le radiator, e mafai ona matou faʻapipiʻi. Afai e leai se vai, o le mamafa e mana’omia mai le 2-3 at e mafai ona gaosia i se pamu lima.

Radiators e mafai ona tuʻu i luga o vae poʻo luga o faʻamafanafanaga, lea e faʻapipiʻi i le puipui. O le fofo ma faʻamafanafanaga e sili atu, aua e le taofia ai le faʻamamaina i lalo o le radiator, ma e iai foʻi se foliga faʻalelei sili atu. Ina ia faʻapipiʻi le faʻamafanafanaga, o se pu ma le loloto o le 10 - 12cm e tatau ona viliina i totonu o le puipui ina ia tutusa itu o le avanoa pe faʻalautele le avanoa i le puipui. Ia le itiiti ifo ma le lua laina piliki e le’i faaleagaina e tatau ona tumau i luga a’e o le avanoa. Mo se radiator o 20 elemene e te manaʻomia lua, ae mo le umi - tolu faʻamafanafanaga.

Punavai vevela

O le mea e manaʻomia ai le faʻavevela o le afi e faʻatatau i luga o le aofaʻi o le vevela manaʻomia o le fale (fale mautotogi). O le a matou maua lenei tele e ala i le faʻaopoopoina o le aofaʻi o le vevela mo potu taʻitasi. I le tulaga o fala laiti, ia e fa’amumu i le coke po’o le koale sili atu ona lelei, e mafai ona fa’atatau i le 10.000 kcal/itula mo le 1 m2 fa’amafanafana luga. O le mea lea, afai tatou te vaevaeina le aofaʻi o le vevela manaʻomia ile 10.000, ona tatou maua lea o le faʻamafanafanaga manaʻomia o le pusa. E fautuaina, peitaʻi, e ave se faʻavela e sili atu le maualuga nai lo le mea na fuafuaina.

O le ituaiga o fala e fa’atatau i le ituaiga suau’u. O pusa u’amea laiti e fetaui lelei mo le koko. O pusa e faia i le uamea ma le faʻapipiʻiina o le fausiaina e sili atu ona talafeagai mo le susunuina o suauu eseese.

E masani ona i ai i totonu o pusa fa’avela laiti se fa’amafanafana1,5 m2 (15.000kcal / itula),2,14 m2(22.000kcal/itula) i3.16 m2(32.000 kcal/itula). Mo le fale o le aiga, o loʻo tuʻuina atu i le ata nu.4 mo se faataitaiga, e manaomia le lapotopoto17.000kcal/itula o le vevela atoa. Sa matou filifilia coke mo fafie. E tusa ai ma faʻamatalaga uma ua tuʻuina atu, o se pusa faʻapipiʻi ma se faʻavevela luga o2,14 m2.

vevela mana’omia mo le fausiaina o aiga

  • Ata4— manaʻomia le vevela mo se fale o le aiga.*