Jovana

Jovana

Dejstvo mraza na tlo

Deformacije tla usled dejstva mraza Pri dejstvu mraza slobodna voda bez toka mrzne se na 0°C i pri tome se širi za 9% svoje zapremine. Međutim voda u uskim kapilarnim cevima ne mrzne se na 0°C, već na nižim temperaturama,…

Trenje i kohezija tla

Ako u vezanom tlu isečemo valjak i stavimo ga pod dejstvo normalnog pritiska P (sl. 1), u valjku će se pojaviti novi naponi i to vertikalni napon pritiska σ i horizontalni napon smicanja . Ako pritisak P postupno povećavamo, posle…

Kapilarnost i propustljivost tla

Kapilarnost Pojava kapilarnosti Ako usku staklenu cev potopimo u sud sa mirnom vodom bez toka, voda u cevi popeće se na visinu hk iznad nivoa N u sudu, a površina vode u cevi obrazovaće menisk m (sl. 1a). Ukoliko je…

Zbijenost tla

Zbijenost nevezanog tla Zbijenost nevezanog tla zavisi od veličine i oblika čvrstih čestica kao i od njegove strukture. Kod nevezanog tla postoje odgređene granice u kojima se kreću vrednosti poroznosti n i koeficijenta poroznosti e za najređu i najgušću strukturu.…

Struktura tla, poroznost i vlažnost

Struktura tla Pod strukturom tla podrazumeva s raspored čvrste faze u zemljanoj masi. Kao što je poznato, tlo se sastoji iz čvrstih čestica i pora ispunjenih vodom, vazduhom ili vodenom parom, najčešće delimično vazduhom delimično vodom. Prema rasporedu čvrstih čestica…

Faze materijala u tlu i granulometrijski sastav

Faze materijala u tluTlo sačinjavaju tri faze: čvrsta, tečna i gasovita. Čvrstu fazu predstavljaju čvrste čestice, tečnu voda a gasovitu fazu zatvoreni vazduh ili vodena para u porama tla.Pojedine vrste tla mogu se sastojati iz jedne, dve ili tri faze,…

Vrste tla i postanak tla

U mehanici tla razlikuju se tri glavne vrste tla: nevezana, vezana i tla organskog porekla. Osim toga postoje još i stene, ali se one ne proučavaju u mehanici tla, već u naučnoj disciplini mehanici stena.   Nevezana tla Nevezana ili…

Bočno izvijanje i izvijanje pri torziji

Za izvijanje pri savijanju štap je pri promeni ravnoteže savijen u jednoj glavnoj ravni. Ali ima i takvih slučajeva stabilnosti kod kojih štap, odn. greda pri promeni ravnoteže bivaju ne samo savijeni već i uvijeni (sl. 60a). Kod nosača ova…

Izvijanje pri savijanju

Diferencijalna jednačina za slučaj izvijanja pri savijanju Pretpostavlja se da su zadovoljena sva idealiziranja, naročito da je štap potpuno prav da opterećenje P deluje u osovini štapa da naponi ostaju ispod granice proporcionalnosti da su deformacije dovoljno male da dozvoljavaju…

Torzija

Saint-Venant-ova teorija torzije (slobodna torzija) Diferencijalna jednačina Sl. 1 Neka je prav štap učvršćen na jednom od njegovih krajeva x=0 i neka je na drugom kraju opterećen momentom torzije M (sl. 1). Tada se svaki njegov presek obrće za izvestan…